U prostorijama Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona održan je stručni sastanak sa direktorom Kantonalne uprave civilne zaštite (KUCZ ZDK) i predstavnicima JU Institut za zdravlje i sigirnost hrane (INZ). Predstavnici INZ održali su prisutnima stručnu prezentaciju o rizikofaktorima za pojavu, razvoj i kretanje masovnih bolesti koje se javljaju kao posljedica prirodnih nesreća izazvanih klimatskim promjenama.

“Analizirajući posljedice velikih poplava koje su se desile u 2014. godini, poredeći ih sa aktuelnom situacijom nakon obilnih padavina, klizišta i poplava u Hercegovčko-neretvanskom kantonu i Srednjobosanskom kantonu, nametnula se potreba za definisanjem preciznih koraka pripravnosti i djelovanja u slučaju elementarnih nepogoda, sa aspekta sprječavanja pojave i širenja masovnih bolesti”, istakao je dr Alis Kozica, specijalista epidemiolog.

Džavid Aličić, direktor KUCZ ZDK je istakao da civilna zaštita ima jasno definisan sistem zaštite i spašavanja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, materijalnih, kulturnih, historijskih i drugih dobara i okoliša u slučaju prirodnih nesreća, tehničko–tehnoloških, ekoloških i drugih nesreća ili opasnosti i naglasio je da na terenu itekako postoji potreba za aktivnim uključivanjem stručnjaka iz oblasti epidemiologije kao i drugih disciplina i to u svim fazama djelovanja civilne zaštite, posebno u trećoj fazi otklanjanja posljedica prirodnih nesreća.

“Na sastanku je dogovoreno zajedničko djelovanje civilne zaštite i INZ a sve uz podršku Ministarstva zdravstva, sa ciljem da osiguramo multidisciplinarno djelovanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća sa ciljem sprječavanja pojave i širenja epidemija. Ministarstvo zdravstva, KUCZ ZDK, INZ te ostale nadležne ustanove i institucije i do sada su u situacijama potrebe djelovali svako u okviru svojih nadležnosti, a sada je namjera da na području pogođenom prirodnom nesrećom, pored pripadnika civilne zaštite osiguramo sinhronizovano djelovanje zdravstvenih timova higijensko-epidemioloških službi, sanitarnih inspektora i lokalnog stanovništva koje najbolje poznaje teren u svojim lokalnim zajednicama. Cilj je da navedeni akteri timskim radom, postupajući po jasno definisanim procedurama nastoje odgovoriti na sveobuhvatne izazove uslijed prirodnih nesreća, od prevencije, hitnog djelovanja u toku nesreće kao i u završnoj fazi odnosno pri otklanjanju posljedica”, izjavila je dr Aida Salčinović, ministrica zdravstva.

Kao prvi korak u realizaciji ove ideje na sastanku je dogovoreno organizovanje interaktivnih edukacija za radnike higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja na području Kantona, radnike službi za civilnu zaštitu općina/gradova, pripadnike KUCZ ZDK i sanitarne inspektore.

Pored toga dogovorena je izrada Strategije i Plana pripravnosti kojim će se definisati jasne procedure zajedničkog djelovanja ključnih aktera, kako bi se osigurao pravovremen, efikasan i sveobuhvatan odgovor na složene izazove koji se javljaju kao posljedice prirodnih i drugih nesreća na području Kantona.

U prostorijama Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona održan je stručni sastanak sa direktorom Kantonalne uprave civilne zaštite (KUCZ ZDK) i predstavnicima JU Institut za zdravlje i sigirnost hrane (INZ). Predstavnici INZ održali su prisutnima stručnu prezentaciju o rizikofaktorima za pojavu, razvoj i kretanje masovnih bolesti koje se javljaju kao posljedica prirodnih nesreća izazvanih klimatskim promjenama.

“Analizirajući posljedice velikih poplava koje su se desile u 2014. godini, poredeći ih sa aktuelnom situacijom nakon obilnih padavina, klizišta i poplava u Hercegovčko-neretvanskom kantonu i Srednjobosanskom kantonu, nametnula se potreba za definisanjem preciznih koraka pripravnosti i djelovanja u slučaju elementarnih nepogoda, sa aspekta sprječavanja pojave i širenja masovnih bolesti”, istakao je dr Alis Kozica, specijalista epidemiolog.

Džavid Aličić, direktor KUCZ ZDK je istakao da civilna zaštita ima jasno definisan sistem zaštite i spašavanja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, materijalnih, kulturnih, historijskih i drugih dobara i okoliša u slučaju prirodnih nesreća, tehničko–tehnoloških, ekoloških i drugih nesreća ili opasnosti i naglasio je da na terenu itekako postoji potreba za aktivnim uključivanjem stručnjaka iz oblasti epidemiologije kao i drugih disciplina i to u svim fazama djelovanja civilne zaštite, posebno u trećoj fazi otklanjanja posljedica prirodnih nesreća.

“Na sastanku je dogovoreno zajedničko djelovanje civilne zaštite i INZ a sve uz podršku Ministarstva zdravstva, sa ciljem da osiguramo multidisciplinarno djelovanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća sa ciljem sprječavanja pojave i širenja epidemija. Ministarstvo zdravstva, KUCZ ZDK, INZ te ostale nadležne ustanove i institucije i do sada su u situacijama potrebe djelovali svako u okviru svojih nadležnosti, a sada je namjera da na području pogođenom prirodnom nesrećom, pored pripadnika civilne zaštite osiguramo sinhronizovano djelovanje zdravstvenih timova higijensko-epidemioloških službi, sanitarnih inspektora i lokalnog stanovništva koje najbolje poznaje teren u svojim lokalnim zajednicama. Cilj je da navedeni akteri timskim radom, postupajući po jasno definisanim procedurama nastoje odgovoriti na sveobuhvatne izazove uslijed prirodnih nesreća, od prevencije, hitnog djelovanja u toku nesreće kao i u završnoj fazi odnosno pri otklanjanju posljedica”, izjavila je dr Aida Salčinović, ministrica zdravstva.

Kao prvi korak u realizaciji ove ideje na sastanku je dogovoreno organizovanje interaktivnih edukacija za radnike higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja na području Kantona, radnike službi za civilnu zaštitu općina/gradova, pripadnike KUCZ ZDK i sanitarne inspektore.

Pored toga dogovorena je izrada Strategije i Plana pripravnosti kojim će se definisati jasne procedure zajedničkog djelovanja ključnih aktera, kako bi se osigurao pravovremen, efikasan i sveobuhvatan odgovor na složene izazove koji se javljaju kao posljedice prirodnih i drugih nesreća na području Kantona.