Pretvaranje najljepših bh. rijeka u deponije još jedan je pokazatelj nefunkcionalne države, ali i posljedica neodgovornog ljudskog djelovanja. Naime, nelegalno odlaganje otpada duž obala rijeke Bosne postalo je hronični problem.

Mnogi građani, umjesto da koriste službene deponije i mjesta za odlaganje otpada, odlučuju se za nesavjesno bacanje smeća u rijeku ili u njenu blizinu.

Tokom kišnih perioda, otpad se raznosi vodom, da bi se nakon povlačenja vode gomilao na obalama i stvarao ružnu sliku našeg okoliša.

Nakon što se rijeka Bosna povukla u svoje korito, duž obale rijeke Bosne u Zenici primjetan je nagomilani otpad – kese, boce, flaše i drugi otpad koji stvara ozbiljan problem za okoliš i zdravlje građana.

Ne samo da ovaj otpad predstavlja opasnost za prirodne ekosisteme, uništava biljke i životinje, već također doprinosi zagađenju voda koje mnogi gradovi koriste za svoje vodovodne sisteme. Plastika i drugi otpad koji se ne razgrađuje brzo se nakuplja i ostaje u prirodi decenijama, dok toksične materije mogu kontaminirati tlo i podzemne vode.

Iako su lokalne vlasti svjesne ovog problema, rješenja su često nedovoljna. Potrebno je više napora u jačanju ekološke svijesti stanovništva, strožijem provođenju zakona o zaštiti okoliša i pravilnom odlaganju otpada, kao i organizaciji redovnih akcija čišćenja rijeka i obala. Edukacija građana, naročito mladih, ključna je u borbi protiv ovog problema, kao i razvoj infrastrukture koja bi spriječila ilegalno odlaganje smeća.

Problem zagađenja rijeka nakon kiša nije izolovan samo na Zenicu, slične situacije se javljaju širom Bosne i Hercegovine.

Zagađenje rijeka i obala postalo je problem s kojim se moramo kolektivno suočiti kako bismo zaštitili naš okoliš za buduće generacije. Ako ne preduzmemo konkretne korake, šteta po našu prirodu i zdravlje građana bit će dugoročna i teško popravljiva.

Pretvaranje najljepših bh. rijeka u deponije još jedan je pokazatelj nefunkcionalne države, ali i posljedica neodgovornog ljudskog djelovanja. Naime, nelegalno odlaganje otpada duž obala rijeke Bosne postalo je hronični problem.

Mnogi građani, umjesto da koriste službene deponije i mjesta za odlaganje otpada, odlučuju se za nesavjesno bacanje smeća u rijeku ili u njenu blizinu.

Tokom kišnih perioda, otpad se raznosi vodom, da bi se nakon povlačenja vode gomilao na obalama i stvarao ružnu sliku našeg okoliša.

Nakon što se rijeka Bosna povukla u svoje korito, duž obale rijeke Bosne u Zenici primjetan je nagomilani otpad – kese, boce, flaše i drugi otpad koji stvara ozbiljan problem za okoliš i zdravlje građana.

Ne samo da ovaj otpad predstavlja opasnost za prirodne ekosisteme, uništava biljke i životinje, već također doprinosi zagađenju voda koje mnogi gradovi koriste za svoje vodovodne sisteme. Plastika i drugi otpad koji se ne razgrađuje brzo se nakuplja i ostaje u prirodi decenijama, dok toksične materije mogu kontaminirati tlo i podzemne vode.

Iako su lokalne vlasti svjesne ovog problema, rješenja su često nedovoljna. Potrebno je više napora u jačanju ekološke svijesti stanovništva, strožijem provođenju zakona o zaštiti okoliša i pravilnom odlaganju otpada, kao i organizaciji redovnih akcija čišćenja rijeka i obala. Edukacija građana, naročito mladih, ključna je u borbi protiv ovog problema, kao i razvoj infrastrukture koja bi spriječila ilegalno odlaganje smeća.

Problem zagađenja rijeka nakon kiša nije izolovan samo na Zenicu, slične situacije se javljaju širom Bosne i Hercegovine.

Zagađenje rijeka i obala postalo je problem s kojim se moramo kolektivno suočiti kako bismo zaštitili naš okoliš za buduće generacije. Ako ne preduzmemo konkretne korake, šteta po našu prirodu i zdravlje građana bit će dugoročna i teško popravljiva.