U porodilištima širom Bosne i Hercegovine tokom prvih šest mjeseci ove godine manje se čuo plač novorođenčadi, jer je u odnosu na isti period lani rođeno manje beba, a sa druge strane sklopljeno je i manje brakova.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrovano je 11.142 živorođene djece, što u odnosu na period od januara do juna 2023. godine pokazuje pad broja živorođenih za 2,7 posto ili 309 beba. Odnosno, u istom periodu prošle godine u BiH je na svijet stigla 11.451 živorođena beba.

S druge strane, broj umrlih je mnogo veći, ali je i on u padu. Tačnije, za šest mjeseci ove godine preminule su 17.274 osobe, dok je u istom periodu lani umrlo 17.613 osoba. Pad broja umrlih je prema podacima Agencije 1,92 posto.

Aleksandar Majić, demograf, ističe za Nezavisne novine da u posljednje vrijeme imamo narušenu starosnu strukturu stanovništva.

“Svakim danom i svakim mjesecom mi u Bosni i Hercegovini smo stariji i stariji. To demografsko starenje definitivno utječe na dva faktora. Utječe prije svega na smanjenje fertilnog kontingenta. Mi u suštini imamo svakog dana sve manje žena koje potencijalno rađaju. Fertilni kontingent je od 15 do 49 godina. Mi svakim danom gubimo obim tog kontingenta, a pogotovo optimalnog kontingenta od 20 do 35 godina”, navodi on.

Kako dodaje, s druge strane, imamo povećanje udjela starog stanovništva iznad 65 godina.

“S obzirom na to da se životni vijek produžava i da je narušena starosna struktura, mi iz dana u dan imamo sve veći broj starih ljudi. U suštini, svjedoci smo da je posljednjih deset godina broj rođenih u BiH u laganom padu, dok je broj umrlih u velikom povećanju, pogotovo tokom pandemije. Ovi podaci, možemo reći, su i očekivani”, kaže Majić.

Dodaje da neće biti velikih turbulencija kao za vrijeme pandemije, kada je bio povećan mortalitet, i da neće biti ni velikih padova u brojkama na kraju godine.

Također, podsjetio je da podaci koji se objavljuju na mjesečnom ili tromjesečnom nivou nisu zvanični, već preliminarni.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do kraja juna ove godine sklopljena su 6.393 braka, pa je tako, poredeći sa istim periodom lani, sklopljen 71 brak manje. Istovremeno, zabilježeno je 1.067 razvoda, što je, također, manje za 71 razvod u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

Biljana Milošević, sociolog, ističe da se dugi niz godina nalazimo u tranzicionom vremenu koje ne nosi samo ekonomske deficite, već i kulturološke, što dovodi do poljuljanosti vrijednosne osnove.

“Primarno mislim na tu neku vrstu morala, te neke ljudske čestitosti, karakternosti koja krasi jedno normalno ljudsko biće. To je danas, nažalost, postalo rijetkost”, kaže i dodaje da sve to utiče i na sklapanje braka, a brakorazvodna parnica se poteže odmah na prvu stvar koja se nekome ne svidi.

“Ljudi su postali jako nestrpljivi, svi sve hoće sad u datom trenutku, sad i odmah, vrlo je teško naći kompromise, a da bismo mogli govoriti o kompromisu, moramo pretpostaviti da govorimo o dvije stabilne osobe. Svako može ući u bračnu zajednicu, ali nije svako za bračnu zajednicu”, ističe Milošević.

Prema njenim riječima, na brak utječu i faktori ekonomske prirode, a današnja svakodnevica postala je tenzična i naporna u smislu osiguravanja sredstava za egzistenciju.

“To svakog čovjeka poprilično dobro iscrpljuje, moraju se žrtvovati na više strana i onda na neki način ta bračna sfera postaje poligon gdje se trpi”, istakla je i dodala da ako ljudi nemaju razumijevanja za svakodnevnu borbu u njihovim životu, dolazi do ljubomore, izliva bijesa, neshvatanja.

Kako kaže, prema saznanjima koje ima, mladi sklapanje brakova doživljavaju i svojevrsnim oblikom biznisa. Objašnjava da mladenci pozovu veliki broj zvanica, a nakon toga uslijedi razvod, te oni podijele novac koji dobiju na poklon.

Milošević zaključuje da su vrijednosti bračne zajednice, poljuljane, mada je ipak na ovim prostorima, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, kako kaže, situacija i dalje dobra.

U porodilištima širom Bosne i Hercegovine tokom prvih šest mjeseci ove godine manje se čuo plač novorođenčadi, jer je u odnosu na isti period lani rođeno manje beba, a sa druge strane sklopljeno je i manje brakova.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrovano je 11.142 živorođene djece, što u odnosu na period od januara do juna 2023. godine pokazuje pad broja živorođenih za 2,7 posto ili 309 beba. Odnosno, u istom periodu prošle godine u BiH je na svijet stigla 11.451 živorođena beba.

S druge strane, broj umrlih je mnogo veći, ali je i on u padu. Tačnije, za šest mjeseci ove godine preminule su 17.274 osobe, dok je u istom periodu lani umrlo 17.613 osoba. Pad broja umrlih je prema podacima Agencije 1,92 posto.

Aleksandar Majić, demograf, ističe za Nezavisne novine da u posljednje vrijeme imamo narušenu starosnu strukturu stanovništva.

“Svakim danom i svakim mjesecom mi u Bosni i Hercegovini smo stariji i stariji. To demografsko starenje definitivno utječe na dva faktora. Utječe prije svega na smanjenje fertilnog kontingenta. Mi u suštini imamo svakog dana sve manje žena koje potencijalno rađaju. Fertilni kontingent je od 15 do 49 godina. Mi svakim danom gubimo obim tog kontingenta, a pogotovo optimalnog kontingenta od 20 do 35 godina”, navodi on.

Kako dodaje, s druge strane, imamo povećanje udjela starog stanovništva iznad 65 godina.

“S obzirom na to da se životni vijek produžava i da je narušena starosna struktura, mi iz dana u dan imamo sve veći broj starih ljudi. U suštini, svjedoci smo da je posljednjih deset godina broj rođenih u BiH u laganom padu, dok je broj umrlih u velikom povećanju, pogotovo tokom pandemije. Ovi podaci, možemo reći, su i očekivani”, kaže Majić.

Dodaje da neće biti velikih turbulencija kao za vrijeme pandemije, kada je bio povećan mortalitet, i da neće biti ni velikih padova u brojkama na kraju godine.

Također, podsjetio je da podaci koji se objavljuju na mjesečnom ili tromjesečnom nivou nisu zvanični, već preliminarni.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do kraja juna ove godine sklopljena su 6.393 braka, pa je tako, poredeći sa istim periodom lani, sklopljen 71 brak manje. Istovremeno, zabilježeno je 1.067 razvoda, što je, također, manje za 71 razvod u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

Biljana Milošević, sociolog, ističe da se dugi niz godina nalazimo u tranzicionom vremenu koje ne nosi samo ekonomske deficite, već i kulturološke, što dovodi do poljuljanosti vrijednosne osnove.

“Primarno mislim na tu neku vrstu morala, te neke ljudske čestitosti, karakternosti koja krasi jedno normalno ljudsko biće. To je danas, nažalost, postalo rijetkost”, kaže i dodaje da sve to utiče i na sklapanje braka, a brakorazvodna parnica se poteže odmah na prvu stvar koja se nekome ne svidi.

“Ljudi su postali jako nestrpljivi, svi sve hoće sad u datom trenutku, sad i odmah, vrlo je teško naći kompromise, a da bismo mogli govoriti o kompromisu, moramo pretpostaviti da govorimo o dvije stabilne osobe. Svako može ući u bračnu zajednicu, ali nije svako za bračnu zajednicu”, ističe Milošević.

Prema njenim riječima, na brak utječu i faktori ekonomske prirode, a današnja svakodnevica postala je tenzična i naporna u smislu osiguravanja sredstava za egzistenciju.

“To svakog čovjeka poprilično dobro iscrpljuje, moraju se žrtvovati na više strana i onda na neki način ta bračna sfera postaje poligon gdje se trpi”, istakla je i dodala da ako ljudi nemaju razumijevanja za svakodnevnu borbu u njihovim životu, dolazi do ljubomore, izliva bijesa, neshvatanja.

Kako kaže, prema saznanjima koje ima, mladi sklapanje brakova doživljavaju i svojevrsnim oblikom biznisa. Objašnjava da mladenci pozovu veliki broj zvanica, a nakon toga uslijedi razvod, te oni podijele novac koji dobiju na poklon.

Milošević zaključuje da su vrijednosti bračne zajednice, poljuljane, mada je ipak na ovim prostorima, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, kako kaže, situacija i dalje dobra.