Ovih dana je ruski predsjednik Vladimir Putin predvodio “stalni sastanak o nuklearnom odvraćanju”, koji se održava dvaput godišnje. Na dnevnom redu bilo je ažuriranje državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja. Ovaj dokument, uz vojnu doktrinu, ima značajnu birokratsku i vojnu težinu u Ruskoj Federaciji.

U tom dokumentu ističe se da je osnovno načelo korištenja nuklearnog oružja “ekstremna mjera” zaštite suvereniteta zemlje. Nuklearno oružje ostaje “najvažnije jamstvo sigurnosti” ruske države i njenih građana, te instrument za “održavanje strateškog pariteta” i “ravnoteže snaga u svijetu”.

Putin je naglasio kako se suvremena vojno-politička situacija brzo mijenja, a to je potrebno uzeti u obzir. Spomenuo je nove izvore vojnih prijetnji i rizike za Rusiju i njene saveznike. Ažuriran je dokument kako bi se prilagodio “aktualnoj stvarnosti”.

Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Vijeće sigurnosti i drugi su analizirali potrebu za promjenom pristupa upotrebi nuklearnih snaga. Proširio se broj država i vojnih saveza protiv kojih se provode mjere nuklearnog odvraćanja. “Agresija” nenuklearne države uz podršku nuklearne države smatra se zajedničkim napadom na Rusiju. Postavljeni su uslovi pod kojima bi Ruska Federacija mogla upotrijebiti nuklearno oružje, no nema eksplicitnog “okidača” za takav potez.

Jedna od ključnih promjena je da se nuklearno oružje može koristiti ako Rusiju napadne nenuklearna sila. Analitičari smatraju da je to odgovor na mogućnost zapadnih projektila dugog dometa. Ukrajinski dužnosnici, uključujući šefa ureda predsjednika Ukrajine Andrija Jermaka, nazvali su ovu promjenu ucjenom, ističući da Putin više nema alate za zastrašivanje svijeta.

Ipak, promjena doktrine ne mijenja previše situaciju. Ostaje nejasno što se tačno smatra agresijom na Rusiju. U slučaju ukrajinskog napada na Kursku oblast, Kremlj bi to mogao protumačiti kao teroristički čin, a ne kao agresiju, što ukazuje na određenu dozu strateških nejasnoća u dokumentu.

Nema realnih koraka prema daljoj eskalaciji. Rusija neće upotrijebiti nuklearno oružje zbog pojedinačnih napada projektilima ili dronovima. Ova poruka prvenstveno je namijenjena Zapadu, sugerirajući da bi daljnje slanje dalekometnih projektila Ukrajini moglo biti shvaćeno kao dodatno uključivanje Zapada u sukob. Također, poruka se šalje i zemljama koje se ne smatraju eksplicitno ukrajinskim saveznicima, posebno u Arapskom svijetu i azijsko-pacifičkoj regiji, kako bi se izazvala zabrinutost zbog stvaranja novih saveza, prenosi Index.

Ovih dana je ruski predsjednik Vladimir Putin predvodio “stalni sastanak o nuklearnom odvraćanju”, koji se održava dvaput godišnje. Na dnevnom redu bilo je ažuriranje državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja. Ovaj dokument, uz vojnu doktrinu, ima značajnu birokratsku i vojnu težinu u Ruskoj Federaciji.

U tom dokumentu ističe se da je osnovno načelo korištenja nuklearnog oružja “ekstremna mjera” zaštite suvereniteta zemlje. Nuklearno oružje ostaje “najvažnije jamstvo sigurnosti” ruske države i njenih građana, te instrument za “održavanje strateškog pariteta” i “ravnoteže snaga u svijetu”.

Putin je naglasio kako se suvremena vojno-politička situacija brzo mijenja, a to je potrebno uzeti u obzir. Spomenuo je nove izvore vojnih prijetnji i rizike za Rusiju i njene saveznike. Ažuriran je dokument kako bi se prilagodio “aktualnoj stvarnosti”.

Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Vijeće sigurnosti i drugi su analizirali potrebu za promjenom pristupa upotrebi nuklearnih snaga. Proširio se broj država i vojnih saveza protiv kojih se provode mjere nuklearnog odvraćanja. “Agresija” nenuklearne države uz podršku nuklearne države smatra se zajedničkim napadom na Rusiju. Postavljeni su uslovi pod kojima bi Ruska Federacija mogla upotrijebiti nuklearno oružje, no nema eksplicitnog “okidača” za takav potez.

Jedna od ključnih promjena je da se nuklearno oružje može koristiti ako Rusiju napadne nenuklearna sila. Analitičari smatraju da je to odgovor na mogućnost zapadnih projektila dugog dometa. Ukrajinski dužnosnici, uključujući šefa ureda predsjednika Ukrajine Andrija Jermaka, nazvali su ovu promjenu ucjenom, ističući da Putin više nema alate za zastrašivanje svijeta.

Ipak, promjena doktrine ne mijenja previše situaciju. Ostaje nejasno što se tačno smatra agresijom na Rusiju. U slučaju ukrajinskog napada na Kursku oblast, Kremlj bi to mogao protumačiti kao teroristički čin, a ne kao agresiju, što ukazuje na određenu dozu strateških nejasnoća u dokumentu.

Nema realnih koraka prema daljoj eskalaciji. Rusija neće upotrijebiti nuklearno oružje zbog pojedinačnih napada projektilima ili dronovima. Ova poruka prvenstveno je namijenjena Zapadu, sugerirajući da bi daljnje slanje dalekometnih projektila Ukrajini moglo biti shvaćeno kao dodatno uključivanje Zapada u sukob. Također, poruka se šalje i zemljama koje se ne smatraju eksplicitno ukrajinskim saveznicima, posebno u Arapskom svijetu i azijsko-pacifičkoj regiji, kako bi se izazvala zabrinutost zbog stvaranja novih saveza, prenosi Index.