Prošle godine Federacija BiH dobila je Zakon o registru pedofila. Ministarstvo pravde imalo je obavezu utvrditi Pravilnik o načinu vođenja ovog registra koji je 18. septembra objavljen u Službenim novinama FBiH, a na snagu će stupiti 26. septembra, odnosno osam dana od objave.

U Registar se upisuju lica pravomoćno osuđena za krivična djela iz Glave XIX (Krivična djela protiv spolne slobode i morala) Krivičnog zakona FBiH kada su učinjena prema djeci i maloljetnicima, a to su: silovanje, spolni odnošaj sa nemoćnim licem, spolni odnošaj zloupotrebom položaja, prinuda na spolni odnošaj, spolni odnošaj sa djetetom, bludne radnje, zadovoljavanje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta sa pornografijom, rodoskrvnuće…

U Registar se upisuju podaci o osuđenom licu.

Između ostalog, ime i prezime, prethodno ime i prezime (ako ga je bilo), a za udate i djevojačko prezime, nadimak i lažno ime (ako ga ima), spol, datum rođenja, ime i prezime roditelja i djevojačko prezime majke.

Upisuju se i mjesto, grad, odnosno općina i država rođenja, državljanstvo, zakonski naziv krivičnog djela, podaci o zaposlenju, podaci značajni za fizičko prepoznavanje osuđenog uz njegovu fotografiju u vrijeme stupanja na izdržavanje kazne zatvora i u vrijeme izlaska iz kazneno – popravne ustanove, DNK profil osuđenog…

Ovi podaci su tajni i mogu se koristiti samo u službene svrhe.

Kada je u pitanju vođenje Registra, Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova vode poseban kantonalni registar, a federalni registar vodi nadležna organizacijska jedinica Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova prema pravilima koja važe za vođenje kaznene evidencije.

Registar se vodi po principu kartoteke i elektronske baze podataka.

Podaci iz Registra mogu se dati sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica upisanih u Registar.

Registar se vodi po principu kartoteke i elektronske baze podataka.

Podaci iz Registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koja u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt sa djecom, ako za to postoji opravdan interes, kao i drugim organima, organizacijama i ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece.

Oni su obavezni prilikom prijema u radni odnos ili angažiranja određenog lica za obavljanje poslova koji dovode do neposrednog kontakta sa djecom, zatražiti od nadležnog organa za vođenje Registra podatak da li je to lice upisano u Registar.

Prošle godine Federacija BiH dobila je Zakon o registru pedofila. Ministarstvo pravde imalo je obavezu utvrditi Pravilnik o načinu vođenja ovog registra koji je 18. septembra objavljen u Službenim novinama FBiH, a na snagu će stupiti 26. septembra, odnosno osam dana od objave.

U Registar se upisuju lica pravomoćno osuđena za krivična djela iz Glave XIX (Krivična djela protiv spolne slobode i morala) Krivičnog zakona FBiH kada su učinjena prema djeci i maloljetnicima, a to su: silovanje, spolni odnošaj sa nemoćnim licem, spolni odnošaj zloupotrebom položaja, prinuda na spolni odnošaj, spolni odnošaj sa djetetom, bludne radnje, zadovoljavanje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta sa pornografijom, rodoskrvnuće…

U Registar se upisuju podaci o osuđenom licu.

Između ostalog, ime i prezime, prethodno ime i prezime (ako ga je bilo), a za udate i djevojačko prezime, nadimak i lažno ime (ako ga ima), spol, datum rođenja, ime i prezime roditelja i djevojačko prezime majke.

Upisuju se i mjesto, grad, odnosno općina i država rođenja, državljanstvo, zakonski naziv krivičnog djela, podaci o zaposlenju, podaci značajni za fizičko prepoznavanje osuđenog uz njegovu fotografiju u vrijeme stupanja na izdržavanje kazne zatvora i u vrijeme izlaska iz kazneno – popravne ustanove, DNK profil osuđenog…

Ovi podaci su tajni i mogu se koristiti samo u službene svrhe.

Kada je u pitanju vođenje Registra, Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova vode poseban kantonalni registar, a federalni registar vodi nadležna organizacijska jedinica Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova prema pravilima koja važe za vođenje kaznene evidencije.

Registar se vodi po principu kartoteke i elektronske baze podataka.

Podaci iz Registra mogu se dati sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica upisanih u Registar.

Registar se vodi po principu kartoteke i elektronske baze podataka.

Podaci iz Registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koja u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt sa djecom, ako za to postoji opravdan interes, kao i drugim organima, organizacijama i ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece.

Oni su obavezni prilikom prijema u radni odnos ili angažiranja određenog lica za obavljanje poslova koji dovode do neposrednog kontakta sa djecom, zatražiti od nadležnog organa za vođenje Registra podatak da li je to lice upisano u Registar.