Nakon što je Evropska unija potvrdila da će 10. novembra, odnosno pola godine prije implementacije sistema Etias, nakon nekoliko odgoda, s radom početi sistem ulaska i izlaska (EES) za zemlje šengenskog prostora, a što za državljane prvenstveno Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent znači obavezno uzimanje otisaka prstiju i slikanje, strahuje se od kilometarskih gužvi, posebno na granicama prema Hrvatskoj, javlja Anadolu.

EES će od putnika zahtijevati da na granici daju biometrijske podatke kao što su otisci prstiju i slike lica. To je dio mjera čiji je cilj otežati kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima. Prema prvim predviđanjima, sistem je trebao proraditi već 2022. godine.

Kako se navodi, svaki putnih iz zemalja van Schengena morat će dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES.

Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU-a, odnosno šengenskog prostora morat ćete dati svoje lične podatke kako je navedeno. Službenici za kontrolu pasoša skenirat će otiske prstiju i fotografirati osobe. Ove informacije bit će zabilježene u digitalnoj datoteci.

Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren.

Vaši otisci prstiju ili fotografija vašeg lica već će biti snimljeni u EES-u. Službenici pasoške kontrole provjerit će samo vaše otiske prstiju i fotografiju, što će trajati kraće. U rijetkim slučajevima može biti potrebno ponovno prikupiti i zabilježiti vaše podatke.

To je ono što podrazumijeva sistem EES, ali iz Evropske unije naglašavaju kako će postojati i Nacionalni program olakšica za putnike što posebno zanima državljane Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije koji često putuju u EVropsku uniju u posjetu rodbini.

Stoga iz EU-a naglašavaju da će državljani zemalja izvan EU-a koji često putuju u Evropu moći u imati koristi od odstupanja od temeljitih provjera po dolasku u okviru nacionalnih programa olakšica.

Ovi programi će olakšati prelazak granice pružajući službenicima kontrole pasoša informacije o prethodnim boravcima državljana zemalja izvan EU-a u evropskim zemljama koristeći EES i/ili odbijanjima ulaska.

Ako je putniku odobren pristup nacionalnom programu olakšavanja, službenici za kontrolu pasoša na dotičnom području za njih tako možda neće morati provjeriti mjesto polaska i odredište, svrhu namjeravanog boravka i odgovarajuće popratne dokumente, ako je potrebno i posjedujete li dovoljno sredstava za život za vrijeme i svrhu namjeravanog boravka, povratka u zemlju porijekla ili tranzita u treću zemlju (ili ste u poziciji zakonito steći takva sredstva).

Da bi se mogli iskoristiti prednosti nacionalnog programa olakšavanja, moraju se ispuniti uvjeti za ulazak u zemlju u koju se želi putovati, posjedovati važeću putnu ispravu i, ako je primjenjivo, važeću vizu ili boravišnu dozvolu, moći opravdati česta putovanja u europske zemlje koristeći EES, dati dokaze o svom zakonitom korištenju viza, ekonomskom statusu u zemlji prebivališta i namjeri da napustite dotičnu evropsku zemlju prije kraja vašeg odobrenog boravka i dokazati da imate (ili da možete zakonito steći) finansijska sredstva za pokrivanje cjelokupnog trajanja planiranog boravka u dotičnoj evropskoj zemlji.

Ako se dokaže da putnik ispunjava uvjete, dobiva pristup nacionalnom programu olakšica na najviše godinu.

Obnove podliježu godišnjoj ponovnoj procjeni prihvatljivosti i vrijede najduže pet godina.

Ima i odstupanja od privilegija, jer ih naime, niti jedna evropska država koja koristi EES nije obvezna odobriti. Oni su specifični za svaku državu, pa odstupanje u jednoj evropskoj zemlji nije važeće u drugoj evropskoj zemlji osim ako ne postoji sporazum između dvije države.

Nakon što je Evropska unija potvrdila da će 10. novembra, odnosno pola godine prije implementacije sistema Etias, nakon nekoliko odgoda, s radom početi sistem ulaska i izlaska (EES) za zemlje šengenskog prostora, a što za državljane prvenstveno Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent znači obavezno uzimanje otisaka prstiju i slikanje, strahuje se od kilometarskih gužvi, posebno na granicama prema Hrvatskoj, javlja Anadolu.

EES će od putnika zahtijevati da na granici daju biometrijske podatke kao što su otisci prstiju i slike lica. To je dio mjera čiji je cilj otežati kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima. Prema prvim predviđanjima, sistem je trebao proraditi već 2022. godine.

Kako se navodi, svaki putnih iz zemalja van Schengena morat će dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES.

Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU-a, odnosno šengenskog prostora morat ćete dati svoje lične podatke kako je navedeno. Službenici za kontrolu pasoša skenirat će otiske prstiju i fotografirati osobe. Ove informacije bit će zabilježene u digitalnoj datoteci.

Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren.

Vaši otisci prstiju ili fotografija vašeg lica već će biti snimljeni u EES-u. Službenici pasoške kontrole provjerit će samo vaše otiske prstiju i fotografiju, što će trajati kraće. U rijetkim slučajevima može biti potrebno ponovno prikupiti i zabilježiti vaše podatke.

To je ono što podrazumijeva sistem EES, ali iz Evropske unije naglašavaju kako će postojati i Nacionalni program olakšica za putnike što posebno zanima državljane Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije koji često putuju u EVropsku uniju u posjetu rodbini.

Stoga iz EU-a naglašavaju da će državljani zemalja izvan EU-a koji često putuju u Evropu moći u imati koristi od odstupanja od temeljitih provjera po dolasku u okviru nacionalnih programa olakšica.

Ovi programi će olakšati prelazak granice pružajući službenicima kontrole pasoša informacije o prethodnim boravcima državljana zemalja izvan EU-a u evropskim zemljama koristeći EES i/ili odbijanjima ulaska.

Ako je putniku odobren pristup nacionalnom programu olakšavanja, službenici za kontrolu pasoša na dotičnom području za njih tako možda neće morati provjeriti mjesto polaska i odredište, svrhu namjeravanog boravka i odgovarajuće popratne dokumente, ako je potrebno i posjedujete li dovoljno sredstava za život za vrijeme i svrhu namjeravanog boravka, povratka u zemlju porijekla ili tranzita u treću zemlju (ili ste u poziciji zakonito steći takva sredstva).

Da bi se mogli iskoristiti prednosti nacionalnog programa olakšavanja, moraju se ispuniti uvjeti za ulazak u zemlju u koju se želi putovati, posjedovati važeću putnu ispravu i, ako je primjenjivo, važeću vizu ili boravišnu dozvolu, moći opravdati česta putovanja u europske zemlje koristeći EES, dati dokaze o svom zakonitom korištenju viza, ekonomskom statusu u zemlji prebivališta i namjeri da napustite dotičnu evropsku zemlju prije kraja vašeg odobrenog boravka i dokazati da imate (ili da možete zakonito steći) finansijska sredstva za pokrivanje cjelokupnog trajanja planiranog boravka u dotičnoj evropskoj zemlji.

Ako se dokaže da putnik ispunjava uvjete, dobiva pristup nacionalnom programu olakšica na najviše godinu.

Obnove podliježu godišnjoj ponovnoj procjeni prihvatljivosti i vrijede najduže pet godina.

Ima i odstupanja od privilegija, jer ih naime, niti jedna evropska država koja koristi EES nije obvezna odobriti. Oni su specifični za svaku državu, pa odstupanje u jednoj evropskoj zemlji nije važeće u drugoj evropskoj zemlji osim ako ne postoji sporazum između dvije države.