Sektor metalske i elektroindustrije BiH u prvom polugodištu je ostvario ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 8,8 milijardi KM, od čega je 3,4 milijarde iznosio izvoz, što je pad u odnosu na prvo polugodište prethodne godine, dok je uvoz povećan i trenutno iznosi 5,4 milijarde KM.

Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, do smanjenja je došlo uslijed pada izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, sveukupno u vrijednosti oko 200 miliona KM. Istovremeno, uvoz je povećan u namjenskoj industriji i u automobilskoj industriji.

Naša top izvozna tržišta su zemlje Europske unije, a tu i dalje prednjači Njemačka bez obzira na oscilacije do kojih je došlo u tom polugodištu. Kada je riječ o uvozu, generalno u rastu najviše učestvuje elektroindustrija, namjenska industrija i autodijelovi, također sa najvećim udjelom uvoza iz Njemačke.

Namjenska industrija je povećala ukupan obim razmjene zbog povećanja i izvoza i uvoza. U uvozu učestvuju eksplozivi koji se koriste kao repromaterijal radi izrade finalnih proizvoda koji se izvoze, a u izvozu najviše učestvuje oružje i municija.

Posmatrajući robnu razmjenu BiH po sektorima, kako su istakli iz VTK BiH, u prvom polugodištu je evidentno smanjenje izvoza i trend povećanje uvoza, što je dovelo do promjena u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu. U tom periodu, zabilježeno je povećanje deficita u robnoj razmjeni u skoro svim sektorima privrede, te smanjenje suficita u drvnom sektoru. Takvi rezultati predstavljaju refleksiju ekonomije Evrope, koja ostavlja posljedice ne samo na BiH nego i sve zemlje regiona.

Sektor metalske i elektroindustrije BiH u prvom polugodištu je ostvario ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 8,8 milijardi KM, od čega je 3,4 milijarde iznosio izvoz, što je pad u odnosu na prvo polugodište prethodne godine, dok je uvoz povećan i trenutno iznosi 5,4 milijarde KM.

Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, do smanjenja je došlo uslijed pada izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, sveukupno u vrijednosti oko 200 miliona KM. Istovremeno, uvoz je povećan u namjenskoj industriji i u automobilskoj industriji.

Naša top izvozna tržišta su zemlje Europske unije, a tu i dalje prednjači Njemačka bez obzira na oscilacije do kojih je došlo u tom polugodištu. Kada je riječ o uvozu, generalno u rastu najviše učestvuje elektroindustrija, namjenska industrija i autodijelovi, također sa najvećim udjelom uvoza iz Njemačke.

Namjenska industrija je povećala ukupan obim razmjene zbog povećanja i izvoza i uvoza. U uvozu učestvuju eksplozivi koji se koriste kao repromaterijal radi izrade finalnih proizvoda koji se izvoze, a u izvozu najviše učestvuje oružje i municija.

Posmatrajući robnu razmjenu BiH po sektorima, kako su istakli iz VTK BiH, u prvom polugodištu je evidentno smanjenje izvoza i trend povećanje uvoza, što je dovelo do promjena u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu. U tom periodu, zabilježeno je povećanje deficita u robnoj razmjeni u skoro svim sektorima privrede, te smanjenje suficita u drvnom sektoru. Takvi rezultati predstavljaju refleksiju ekonomije Evrope, koja ostavlja posljedice ne samo na BiH nego i sve zemlje regiona.