Rast doznaka iz inostranstva bilježi se godinama unazad u Bosni i Hercegovini, a isti trend nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u prvom kvartalu 2024. godine iznosili su 1,20 milijardi KM, od čega se 857,6 miliona KM odnosi na personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva.

“Preostalih 343,5 miliona KM na ostale tekuće transfere, od čega na penzije iz inostranstva 316,7 miliona KM”, istakli su iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”.

Poredeći sa prvim kvartalom 2022. godine kada su novčane doznake iz inostranstva u prvom kvartalu iznosile 742,18 miliona KM i prvim kvartalom 2023. godine kada su iznosile 793,58 miliona maraka, može se zaključiti da je u prva tri mjeseca ove godine dijaspora poslala više novca u BiH.

Kada je riječ odakle najviše novca pristiže u Bosnu i Hercegovinu, iz Centralne banke BiH ističu za “Nezavisne novine” da ne raspolažu tim podacima, jer još nema zvanične procjene istih po zemljama.

“Može se reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, objašnjavaju iz Centralne banke BiH.

Navedene brojke, prema mišljenju ekonomiste Admira Čavalića, vjerovatno su rezultat činjenice da se povećava broj predstavnika dijaspore Bosne i Hercegovine.

“Također, raste njihova ekonomska moć. Ono što je bitno navesti jeste da su ovo formalni podaci, dok je procjena da postoji i značajan broj neevidentiranih, neformalnih transfera. Svejedno, doznake i neformalni transferi, ne samo da povećavaju životni standard i potrošačku moć naših građana, već i čuvaju socijalni mir u Bosni i Hercegovini”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, bez faktora podrške dijaspore nemoguće je razumjeti kako se rješavaju egzistencijalna pitanja u Bosni i Hercegovini.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, ističe za “Nezavisne novine” da je novac koji dolazi iz inostranstva značajan.

“Mi nemamo baš detaljno ko sve uplaćuje taj novac i kome ide, ali pretpostavljam da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim obiteljima da nešto investiraju, da nešto kupuju… I naravno da je to značajna svota. Bez te svote bilo bi sigurno sve drugačije u Bosni i Hercegovini”, kaže Bago.

Da će novac iz inostranstva biti i dalje značajan građanima u BiH je zasigurno, jer prema riječima Bage, nade za smanjenje cijena i pojeftinjenja nema.

Podsjećamo, prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju se prošle godine slilo čak 3,79 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka, odnosno personalnih transfera, te su tako bile veće za 203 miliona u odnosu na 2022. godinu.

Takođe, ostali tekući transferi u 2023. godini iznosili su 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosio na penzije iz inostranstva.

Kako je ranije isticano, u budućnosti bi doznake iz inostranstva mogle biti i veće jer je stalno prisutan odlazak stanovništva u inostranstvo, a prije svega zemlje Evropske unije.

Rast doznaka iz inostranstva bilježi se godinama unazad u Bosni i Hercegovini, a isti trend nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u prvom kvartalu 2024. godine iznosili su 1,20 milijardi KM, od čega se 857,6 miliona KM odnosi na personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva.

“Preostalih 343,5 miliona KM na ostale tekuće transfere, od čega na penzije iz inostranstva 316,7 miliona KM”, istakli su iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”.

Poredeći sa prvim kvartalom 2022. godine kada su novčane doznake iz inostranstva u prvom kvartalu iznosile 742,18 miliona KM i prvim kvartalom 2023. godine kada su iznosile 793,58 miliona maraka, može se zaključiti da je u prva tri mjeseca ove godine dijaspora poslala više novca u BiH.

Kada je riječ odakle najviše novca pristiže u Bosnu i Hercegovinu, iz Centralne banke BiH ističu za “Nezavisne novine” da ne raspolažu tim podacima, jer još nema zvanične procjene istih po zemljama.

“Može se reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, objašnjavaju iz Centralne banke BiH.

Navedene brojke, prema mišljenju ekonomiste Admira Čavalića, vjerovatno su rezultat činjenice da se povećava broj predstavnika dijaspore Bosne i Hercegovine.

“Također, raste njihova ekonomska moć. Ono što je bitno navesti jeste da su ovo formalni podaci, dok je procjena da postoji i značajan broj neevidentiranih, neformalnih transfera. Svejedno, doznake i neformalni transferi, ne samo da povećavaju životni standard i potrošačku moć naših građana, već i čuvaju socijalni mir u Bosni i Hercegovini”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, bez faktora podrške dijaspore nemoguće je razumjeti kako se rješavaju egzistencijalna pitanja u Bosni i Hercegovini.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, ističe za “Nezavisne novine” da je novac koji dolazi iz inostranstva značajan.

“Mi nemamo baš detaljno ko sve uplaćuje taj novac i kome ide, ali pretpostavljam da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim obiteljima da nešto investiraju, da nešto kupuju… I naravno da je to značajna svota. Bez te svote bilo bi sigurno sve drugačije u Bosni i Hercegovini”, kaže Bago.

Da će novac iz inostranstva biti i dalje značajan građanima u BiH je zasigurno, jer prema riječima Bage, nade za smanjenje cijena i pojeftinjenja nema.

Podsjećamo, prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju se prošle godine slilo čak 3,79 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka, odnosno personalnih transfera, te su tako bile veće za 203 miliona u odnosu na 2022. godinu.

Takođe, ostali tekući transferi u 2023. godini iznosili su 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosio na penzije iz inostranstva.

Kako je ranije isticano, u budućnosti bi doznake iz inostranstva mogle biti i veće jer je stalno prisutan odlazak stanovništva u inostranstvo, a prije svega zemlje Evropske unije.