Oko 733 miliona ljudi suočilo se s glađu u 2023. godini, što je ekvivalentno jednoj od svake jedanaeste osobe na globalnom nivou i jednoj od pet osoba u Africi, prema najnovijem izvještaju o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI) koji je danas objavilo pet specijaliziranih agencija Ujedinjenih nacija.

Godišnji izvještaj, koji je ove godine pokrenut u kontekstu ministarskog sastanka Radne grupe G20 Globalne alijanse protiv gladi i siromaštva u Brazilu, upozorava da svijet značajno zaostaje u postizanju cilja održivog razvoja (SDG) 2, nulte stope gladi, do 2030. godine.

Izvještaj pokazuje da je svijet nazadovao 15 godina, s nivoima neuhranjenosti usporedivim s onima iz 2008-2009.

Uprkos određenom napretku u specifičnim područjima kao što su zaostajanje u rastu i isključivo dojenje, alarmantan broj ljudi i dalje se suočava s nesigurnošću hrane i neuhranjenošću jer su globalni nivoi gladi rasli tri uzastopne godine, s između 713 i 757 miliona ljudi koji su bili neuhranjeni u 2023. – približno 152 miliona više nego u 2019. kada se uzme u obzir srednji raspon (733 miliona).

Regionalni trendovi značajno variraju: postotak populacije suočene s glađu nastavlja rasti u Africi (20,4 posto), ostaje stabilan u Aziji (8,1 posto) — iako još uvijek predstavlja značajan izazov jer regija obuhvata više od polovine onih koji se suočavaju s glađu na globalnom nivou — i pokazuje napredak u Latinskoj Americi (6,2 posto).

Od 2022. do 2023., glad se povećala u zapadnoj Aziji, Karibima i većini afričkih podregija.

Ako se trenutni trendovi nastave, oko 582 miliona ljudi će biti hronično neuhranjeno u 2030. godini, od čega polovina u Africi, upozoravaju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Dječiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Ova projekcija veoma podsjeća na nivoe zabilježene 2015. godine kada su usvojeni ciljevi održivog razvoja, što ukazuje na zabrinjavajuću stagnaciju u napretku na globalnom nivou.

Godišnji izvještaj o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu zajednički pripremaju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Dječiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Oko 733 miliona ljudi suočilo se s glađu u 2023. godini, što je ekvivalentno jednoj od svake jedanaeste osobe na globalnom nivou i jednoj od pet osoba u Africi, prema najnovijem izvještaju o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI) koji je danas objavilo pet specijaliziranih agencija Ujedinjenih nacija.

Godišnji izvještaj, koji je ove godine pokrenut u kontekstu ministarskog sastanka Radne grupe G20 Globalne alijanse protiv gladi i siromaštva u Brazilu, upozorava da svijet značajno zaostaje u postizanju cilja održivog razvoja (SDG) 2, nulte stope gladi, do 2030. godine.

Izvještaj pokazuje da je svijet nazadovao 15 godina, s nivoima neuhranjenosti usporedivim s onima iz 2008-2009.

Uprkos određenom napretku u specifičnim područjima kao što su zaostajanje u rastu i isključivo dojenje, alarmantan broj ljudi i dalje se suočava s nesigurnošću hrane i neuhranjenošću jer su globalni nivoi gladi rasli tri uzastopne godine, s između 713 i 757 miliona ljudi koji su bili neuhranjeni u 2023. – približno 152 miliona više nego u 2019. kada se uzme u obzir srednji raspon (733 miliona).

Regionalni trendovi značajno variraju: postotak populacije suočene s glađu nastavlja rasti u Africi (20,4 posto), ostaje stabilan u Aziji (8,1 posto) — iako još uvijek predstavlja značajan izazov jer regija obuhvata više od polovine onih koji se suočavaju s glađu na globalnom nivou — i pokazuje napredak u Latinskoj Americi (6,2 posto).

Od 2022. do 2023., glad se povećala u zapadnoj Aziji, Karibima i većini afričkih podregija.

Ako se trenutni trendovi nastave, oko 582 miliona ljudi će biti hronično neuhranjeno u 2030. godini, od čega polovina u Africi, upozoravaju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Dječiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Ova projekcija veoma podsjeća na nivoe zabilježene 2015. godine kada su usvojeni ciljevi održivog razvoja, što ukazuje na zabrinjavajuću stagnaciju u napretku na globalnom nivou.

Godišnji izvještaj o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu zajednički pripremaju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Dječiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).