“Kupujmo domaće” – jedna je od parola, koju gotovo svakodnevno čujemo. Naziv je to i kampanje, koja se godinama provodi. Ali, jesu li se domaći proizvodi nametnuli kao bolji od uvoznih i koliko ih građani uopšte kupuju?

Šta stavljamo u korpu, sami odlučujemo, a građani će nerijetko kazati da odabir i potrošačke navike određuje zapravo “debljina” novčanika. Zbog sve slabije kupovne moći i sve manje se vodi računa o porijeklu proizvoda. Mogu li sve glasnije kampanje za kupovinu domaćih proizvoda značajno unaprijediti ekonomiju? Da, kažu u Udruženju “Kupujmo i koristimo domaće” navodeći kako bi efekti bilii veći kada bi se uz adekvatne poticaje više radilo na pokretanju domaće proizvodnje.

“Šta znači kupiti domaći proizvod za bh. ekonomiju? Vrlo jednostavno. Ako bi mi za 100 maraka kupili isključivo domaćih proizvoda, najmanje 80 ostaje u ovom društvu, a ako damo za strane proizvode – najviše ostaje dvadesetak maraka. E, zbog toga smo danas siromašno društvo. I kad kupite proizvod koji je preradila naša firma, većina te sirovine je iz uvoza, zbog toga imamo veliki odlazak sredstava iz BiH. Deficit je za prošlu godinu iznosio skoro 12 milijardi maraka. Pod hitno treba donijeti strategija vezano za poticaje”, kaže za BHRT Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće”.

Pod sloganom “Ja bih naše”, kampanju koja ima za cilj promovirati bh. proizvode i usluge, pokrenula je i Privredna komora Federacije BiH .

“Mi imamo liberalnu ekonomiju i ne možemo vršit restrikciju na zabranu uvoza, ali imamo na raspolaganju alate za dizanje vijesti ljudi da kupuju domaće proizvode. Znači, mi ćemo krenuti sa tim označavanjem domaćih proizvoda koji će dobijati znakove bh. kvalitete i pravo na upotrebu imat ć eproizvodi koji posjeduju natprosječnu kvalitetu”, navodi Marko Šantić, dopredsjednik Gospodarske komore FBiH.

U prva četiri mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je ostvarila vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da je svakog mjeseca izvoz bio za milijardu maraka manji od izvoza. Da apsurd bude veći, i pored toga što je naša zemlja po količini vode među najbogatijim u Evropi, za pet mjeseci uvezeno je i više od 24 miliona litara flaširane vode.

“Kupujmo domaće” – jedna je od parola, koju gotovo svakodnevno čujemo. Naziv je to i kampanje, koja se godinama provodi. Ali, jesu li se domaći proizvodi nametnuli kao bolji od uvoznih i koliko ih građani uopšte kupuju?

Šta stavljamo u korpu, sami odlučujemo, a građani će nerijetko kazati da odabir i potrošačke navike određuje zapravo “debljina” novčanika. Zbog sve slabije kupovne moći i sve manje se vodi računa o porijeklu proizvoda. Mogu li sve glasnije kampanje za kupovinu domaćih proizvoda značajno unaprijediti ekonomiju? Da, kažu u Udruženju “Kupujmo i koristimo domaće” navodeći kako bi efekti bilii veći kada bi se uz adekvatne poticaje više radilo na pokretanju domaće proizvodnje.

“Šta znači kupiti domaći proizvod za bh. ekonomiju? Vrlo jednostavno. Ako bi mi za 100 maraka kupili isključivo domaćih proizvoda, najmanje 80 ostaje u ovom društvu, a ako damo za strane proizvode – najviše ostaje dvadesetak maraka. E, zbog toga smo danas siromašno društvo. I kad kupite proizvod koji je preradila naša firma, većina te sirovine je iz uvoza, zbog toga imamo veliki odlazak sredstava iz BiH. Deficit je za prošlu godinu iznosio skoro 12 milijardi maraka. Pod hitno treba donijeti strategija vezano za poticaje”, kaže za BHRT Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće”.

Pod sloganom “Ja bih naše”, kampanju koja ima za cilj promovirati bh. proizvode i usluge, pokrenula je i Privredna komora Federacije BiH .

“Mi imamo liberalnu ekonomiju i ne možemo vršit restrikciju na zabranu uvoza, ali imamo na raspolaganju alate za dizanje vijesti ljudi da kupuju domaće proizvode. Znači, mi ćemo krenuti sa tim označavanjem domaćih proizvoda koji će dobijati znakove bh. kvalitete i pravo na upotrebu imat ć eproizvodi koji posjeduju natprosječnu kvalitetu”, navodi Marko Šantić, dopredsjednik Gospodarske komore FBiH.

U prva četiri mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je ostvarila vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da je svakog mjeseca izvoz bio za milijardu maraka manji od izvoza. Da apsurd bude veći, i pored toga što je naša zemlja po količini vode među najbogatijim u Evropi, za pet mjeseci uvezeno je i više od 24 miliona litara flaširane vode.