Iako je regulisano zakonom u oba bh. entiteta i novčano kažnjivo, u svim gradovima Bosne i Hercegovine, naročito u ljetnoj sezoni, svakodnevno se mogu vidjeti djeca i odrasli kako prosjače.

Tuzlanski kanton bilježi smanjenje prijavljenih slučajeva prosjačenja djece, a sve zahvaljujući dobroj koordinaciji institucija sa nevladinim sektorom, kao i pravosnažnim presudama iz prethodnih godina.

Nažalost, ova negativna pojava je i dalje prisutna, a podstiču je upravo građani koji na ulici, često iz sažaljenja, daju novac osobama koja prosjače. Uvođenje novčanih kazni za građane koji daju novac moglo bi biti rješenje za suzbijanje prosjačenja.

Tužan pogled i ruka koja traži pomoć najčešće su situacije koje odlikuju prosjačenje.

Onima koji se time bave – prosjačenje je poput odlaska na posao. U Bosni i Hercegovini ova negativna pojava je u porastu i ne samo djece nego i odraslih, naročito u vrijeme ljetne sezone. U Tuzli je u vezi sa prosjačenjem u prošloj godini evidentirana 161 osoba – 133 odraslih i 28 djece.

“Od 2023. godine možemo reći da imamo povećan broj odraslih osoba u prosjačenju, a tendenciju smanjenja broja djece u prosjačenju. Imamo pravosnažno izrečene presude sa kaznom zatvora i koje nam daju negdje vjetar u leđa da imamo smanjen broj djece u prosjačenju”, navodi Nedeljko Jurkić, socijalni radnik u Centru za socijalni rad Tuzla.

Djeca natjerana na prosjačenje bivaju smještena u prihvatilište koje od 2014. godine djeluje pri Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, a čije usluge je od osnivanja koristilo više od dvije stotine djece.

“Djeca od 5 do 18 godina mogu ostati u prihvatilištu najduže do 3 mjeseca i 70 posto korisnika prihvatilišta, prema našoj procjeni, ustvari su žrtve prosjačenja i drugih oblika radne eksploatacije”, kaže Suada Selimović, stručna savjetnica u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku TK-a.

Predstavnica Udruženja Zemlja djece u BiH Mirsada Bajramović upozorava na sudske presude za trgovinu ljudima – radi se o organizovanom kriminalu, odrasli i djeca organizovano se dovode, a osobe koje to rade enormno bogate na osnovu njihove eksploatacije.

Mobilni tim za identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima Tuzla u prvoj polovini ove godine evidentirao je 83 osobe koje su bile natjerane na prosjačenje, od kojih je 22 djece. Ovaj tim pripremio je i izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru TK-a, a kojima je predviđeno novčano kažnjavanje punoljetnih građana koji daju novac osobama koje prosjače, jer na taj način podstiču širenje ove negativne pojave.

“Imali smo neki dan primjer da majka je bila sa djetetom. Međutim, kada su policijski službenici došli, ona je bila sa lutkom u rukama. Iskorištava se na svaki mogući način dobrota ljudi koji hoće nekako srcem da pomognu. Međutim, kada sve saberemo i oduzmemo, pozadina priče je sasvim neka druga”, govori Jurkić.

A Bajramović poručuje građanima: “To nije ni sadaka ni milostinja, to podsticanje protivpravnih radnji. Ako date marku, to će vas koštati od 400 do 600 KM”.

Ljetna sezona i sve veće prisustvo građana iz dijaspore u svim gradovima privlači i veći broj osoba koje se bave prosjačenjem ili traženjem pomoći na ulici. Ključnu ulogu u suzbijanju ovoga imaju i građani, koje institucije pozivaju da prijave svaki oblik prosjačenja ili iskorištavanja kako bi ova pojava bila svedena na minimum.

Iako je regulisano zakonom u oba bh. entiteta i novčano kažnjivo, u svim gradovima Bosne i Hercegovine, naročito u ljetnoj sezoni, svakodnevno se mogu vidjeti djeca i odrasli kako prosjače.

Tuzlanski kanton bilježi smanjenje prijavljenih slučajeva prosjačenja djece, a sve zahvaljujući dobroj koordinaciji institucija sa nevladinim sektorom, kao i pravosnažnim presudama iz prethodnih godina.

Nažalost, ova negativna pojava je i dalje prisutna, a podstiču je upravo građani koji na ulici, često iz sažaljenja, daju novac osobama koja prosjače. Uvođenje novčanih kazni za građane koji daju novac moglo bi biti rješenje za suzbijanje prosjačenja.

Tužan pogled i ruka koja traži pomoć najčešće su situacije koje odlikuju prosjačenje.

Onima koji se time bave – prosjačenje je poput odlaska na posao. U Bosni i Hercegovini ova negativna pojava je u porastu i ne samo djece nego i odraslih, naročito u vrijeme ljetne sezone. U Tuzli je u vezi sa prosjačenjem u prošloj godini evidentirana 161 osoba – 133 odraslih i 28 djece.

“Od 2023. godine možemo reći da imamo povećan broj odraslih osoba u prosjačenju, a tendenciju smanjenja broja djece u prosjačenju. Imamo pravosnažno izrečene presude sa kaznom zatvora i koje nam daju negdje vjetar u leđa da imamo smanjen broj djece u prosjačenju”, navodi Nedeljko Jurkić, socijalni radnik u Centru za socijalni rad Tuzla.

Djeca natjerana na prosjačenje bivaju smještena u prihvatilište koje od 2014. godine djeluje pri Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, a čije usluge je od osnivanja koristilo više od dvije stotine djece.

“Djeca od 5 do 18 godina mogu ostati u prihvatilištu najduže do 3 mjeseca i 70 posto korisnika prihvatilišta, prema našoj procjeni, ustvari su žrtve prosjačenja i drugih oblika radne eksploatacije”, kaže Suada Selimović, stručna savjetnica u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku TK-a.

Predstavnica Udruženja Zemlja djece u BiH Mirsada Bajramović upozorava na sudske presude za trgovinu ljudima – radi se o organizovanom kriminalu, odrasli i djeca organizovano se dovode, a osobe koje to rade enormno bogate na osnovu njihove eksploatacije.

Mobilni tim za identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima Tuzla u prvoj polovini ove godine evidentirao je 83 osobe koje su bile natjerane na prosjačenje, od kojih je 22 djece. Ovaj tim pripremio je i izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru TK-a, a kojima je predviđeno novčano kažnjavanje punoljetnih građana koji daju novac osobama koje prosjače, jer na taj način podstiču širenje ove negativne pojave.

“Imali smo neki dan primjer da majka je bila sa djetetom. Međutim, kada su policijski službenici došli, ona je bila sa lutkom u rukama. Iskorištava se na svaki mogući način dobrota ljudi koji hoće nekako srcem da pomognu. Međutim, kada sve saberemo i oduzmemo, pozadina priče je sasvim neka druga”, govori Jurkić.

A Bajramović poručuje građanima: “To nije ni sadaka ni milostinja, to podsticanje protivpravnih radnji. Ako date marku, to će vas koštati od 400 do 600 KM”.

Ljetna sezona i sve veće prisustvo građana iz dijaspore u svim gradovima privlači i veći broj osoba koje se bave prosjačenjem ili traženjem pomoći na ulici. Ključnu ulogu u suzbijanju ovoga imaju i građani, koje institucije pozivaju da prijave svaki oblik prosjačenja ili iskorištavanja kako bi ova pojava bila svedena na minimum.