Da naše komšije iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore sve više kupuju kod nas potvrđuje i podatak da je ove godine zahtjev za povrat poreza u BiH podnijelo 139.037 stranaca, koji su u BiH kupili robu vrijednosti od 41,7 miliona KM, te su po tom osnovu zatražili povrat PDV-a u iznosu od šest miliona KM.

Naime, prema podacima UIO BiH stranci su ove godine više kupovali kod nas nego što je to bio slučaj prethodne godine, pa je tako lani u istom periodu podneseno 119.600 zahtjeva, čija je vrijednost kupljene robe iznosila 36,1 milion KM, dok je povrat iznosio 5,2 miliona KM.

“U Bosni i Hercegovini su najviše kupovali građani susjednih zemalja: Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće se radi o robi široke potrošnje, odnosno osnovnim životnim namirnicama, stvarima za kućanstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja, te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, navode iz UIO.

Kako navode, postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat.

“Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na obrascu PDV-SL-2, koji popunjava obveznik – prodavac, na zahtjev kupca – stranog državljanina u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Prodavac svojim potpisom i pečatom ovjerava obrazac PDV-SL-2”, navode iz UIO BIH.

Strani državljani koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a su fizička lica koja nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.

“Ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja”, navode iz UIO, dodajući da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja.

“Povrat se ne odnosi na petrolej, dizel gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno ulje, motorni benzin bezolovni, motorni benzin, alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duvana”, navode iz UIO BiH.

Naime, u tabeli ispod se nalazi pregled po godinama broja zahtjeva stranih državljana koji su zahtijevali povrat PDV-a na robu kupljenu u Bosni i Hercegovini koja se nakon kupovine iznosila van carinskog područja BiH.

“Iz tablice je vidljivo da je broj zahtjeva rastao od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a. Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a da je iznos zahtijevanog povrata PDV-a bila skoro 20 miliona KM. Ovakvu statistiku prekinula je pandemija uzrokovana virusom kovid-19, te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM. U posljednje dvije godine dolazi do postepenog oporavka, iako će vjerovatno još trebati vremena da bi se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije virusa kovid-19, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Da naše komšije iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore sve više kupuju kod nas potvrđuje i podatak da je ove godine zahtjev za povrat poreza u BiH podnijelo 139.037 stranaca, koji su u BiH kupili robu vrijednosti od 41,7 miliona KM, te su po tom osnovu zatražili povrat PDV-a u iznosu od šest miliona KM.

Naime, prema podacima UIO BiH stranci su ove godine više kupovali kod nas nego što je to bio slučaj prethodne godine, pa je tako lani u istom periodu podneseno 119.600 zahtjeva, čija je vrijednost kupljene robe iznosila 36,1 milion KM, dok je povrat iznosio 5,2 miliona KM.

“U Bosni i Hercegovini su najviše kupovali građani susjednih zemalja: Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće se radi o robi široke potrošnje, odnosno osnovnim životnim namirnicama, stvarima za kućanstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja, te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, navode iz UIO.

Kako navode, postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat.

“Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na obrascu PDV-SL-2, koji popunjava obveznik – prodavac, na zahtjev kupca – stranog državljanina u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Prodavac svojim potpisom i pečatom ovjerava obrazac PDV-SL-2”, navode iz UIO BIH.

Strani državljani koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a su fizička lica koja nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.

“Ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja”, navode iz UIO, dodajući da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja.

“Povrat se ne odnosi na petrolej, dizel gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno ulje, motorni benzin bezolovni, motorni benzin, alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duvana”, navode iz UIO BiH.

Naime, u tabeli ispod se nalazi pregled po godinama broja zahtjeva stranih državljana koji su zahtijevali povrat PDV-a na robu kupljenu u Bosni i Hercegovini koja se nakon kupovine iznosila van carinskog područja BiH.

“Iz tablice je vidljivo da je broj zahtjeva rastao od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a. Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a da je iznos zahtijevanog povrata PDV-a bila skoro 20 miliona KM. Ovakvu statistiku prekinula je pandemija uzrokovana virusom kovid-19, te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM. U posljednje dvije godine dolazi do postepenog oporavka, iako će vjerovatno još trebati vremena da bi se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije virusa kovid-19, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.