Gost Dnevnika D Federalne televizije bio je Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

FERK ponovo odlučuje o zahtjevu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine za poskupljenje struje. Prethodno je odbijen cjenovni model s tri tarife. Kakvu odluku sada očekujete?

FERK je nezavisni regulator. Mi ne možemo prejudicirati kako će FERK odlučiti.

FERK nama nije protivnik, mi nismo protivnici u ovoj priči, mi smo saradnici i nama FERK treba u narednom periodu, posebno kada govorimo o podzakonskim aktima koje treba donijeti u sklopu seta energetskih zakona koji su usvojeni prošle godine.

Ono što mogu reći jeste da ću ponovo prisustvovati sjednici FERK-a.

To sam i prošli put najavio kada je bila prethodna sjednica i mogu reći da od prethodne sjednice, vezano za dopunu, kako su neki mediji prenijeli, apsolutno nije bilo nikakve dopune radnog materijala koji smo mi uputili.

Čak je jedan član Komisije u svojoj izjavi rekao da je to školski primjer kako se podnosi zahtjev prema FERK-u, a i sam tadašnji predsjednik na otvaranju sjednice je rekao da je njemu jasno, što su vjerojatno zabilježile kamere, da je neopravdano niska cijena kada se govori o javnom snabdijevanju, ali, ipak, on traži dodatne informacije kako bi se mogao izjasniti o eventualnom našem zahtjevu.

Šta ukoliko FERK odbije zahtjev za linearno povećanje cijena?

U duhu dobrog privrednika, dobrog domaćina, mi moramo sačuvati energetski sistem.

Mi ćemo ponovo se obratiti FERK-u sa novim zahtjevom. Vidjet ćemo šta bi eventualno bili razlozi ako nas ponovo odbiju.  Mi smo obavezni da čuvamo energetski sistem. 

Govorimo sve o potencijalnim situacijama, ukoliko zahtjev bude prihvaćen, koliko će struja poskupjeti za stanovništvo, a koliko za ostalu potrošnju, po linearnom modelu?

Ja bih to ipak nazvao usklađivanjem. Posljednje pokretanje tarifnog postupka je bilo 2011. sa nekom manjom korekcijom 2015. godine.

Od tada nije bilo usklađivanja prodajnih cijena električne energije sa proizvodnim cijenama.

Mi smo danas daleko ispod, kada je u pitanju prodajna cijena električne energije, daleko ispod nabavnih cijena.

Samo da napomenem, u prethodnoj godini Vlada je potpisala kolektivni ugovor sa rudarima, povećana je cijena uglja, Elektroprivredi je povećana cijena transporta od Željeznica, još neki ulazni troškovi su povećani, znači praktično imamo konstantno ulazne troškove koji se povećavaju.

S druge strane, imamo hronično nedostatak uglja koji smo zatekli kada smo došli kao nova uprava u avgustu prošle godine i uspjeli smo sa rudnicima na neki način taj hronični nedostatak zaustaviti, pa evo sad pokušavamo da to podignemo.

Ono što je jako bitno naglasiti, znači da je ovo praktično usklađivanje cijena sa potrebama proizvodnih troškova.

Šta se dogodilo sa pričom o tzv. blok tarifama? Može li taj prijedlog ponovo biti u opticaju?

Namjera Elektroprivrede sa blok tarifama je bilo da ukaže na svijest naših potrošača u smislu štednje.

Evo, pokazalo se da je jako velika potražnja za energijom i bit će sve veća.

Ono što smo mi htjeli sa blok tarifama je prevashodno da 60% naših kupaca praktično zaštitimo od bilo kakvog novog povećanja.

Je li to zaista taj postotak? Dakle, vi tvrdite da je 60% stanovništva u tzv. zelenoj tarifi, odnosno da su im računi 50 maraka.

To su računi koji su u tom izračunu bili do 50 maraka.

Blok tarifa nije prihvaćena zato što je u trećom dijelu blok tarife uočen skokovit rast.

FERK po svom pravilniku i metodologiji izračuna i odobravanja cijene, snabdijevanja električnom energijom potrošača, ne dozvoljava skokovit rast cijena.

Čule su se i kritike da bi na udaru bila domaćinstva sa većim brojem članova, dok bi oni sa više nekretnina bili pošteđeni, odnosno zaštićeni, jer nemaju potrebu za korištenjem električne energije u većem obimu. 

Pa da budem iskren, ta priča je u nekoj mjeri možda i imala smisla, ali se oglasilo i nadležno ministarstvo i Vlada FBiH, da bi u takvim slučajima, znači domaćinstva sa većim brojem, kroz određeni socijalni paket, koji mi već imamo i sada na snazi, subvencionirali i tako da praktično ne bi bila izložena nekom drastičnom povećanju.

Ima li na depoima dovoljno uglja? Njegova cijena je povećana, plate u rudnicima su također nešto veće. Da li rudnici u ovom trenutku adekvatno odgovaraju? Isporučuju li dovoljne količine? Kako je stanje?

Kada govorimo o rudnicima, Vlada FBiH zajedno s resornim ministarstvom je poduzela aktivnosti na povećanju prodajnih cijena uglja koje idu prema Elektroprivredi sa prosječnih 7,2%, KM na 7,8 i plus premiranje koje se dešava.

Kolektivni ugovor je potpisan. Rudari su zadovoljni zato što je kolektivni ugovor potpisan bez pištaljki na ulicama.

Mi smo zaustavili pad proizvodnje uglja iz rudnika.  Usporedbe radi, Rudnik Kreka je u januaru 2023. godine imao proizvodnju 35-40.000 tona.

U januaru ove godine je ta proizvodnja bila preko 100.000 tona. Međutim, to nije dovoljno ni za Elektroprivredu, ni za Rudnik Kreka da samostalno funkcioniše.

Rudnici moraju proizvoditi ugovorene količine uglja. Kada govorimo o Rudniku Kreka, to su količine uglja koje prelaze 120-130 hiljada tona mjesečno. Ono što smo poduzeli jeste da je Vlada već donijela program i da Rudnik Kreka ulazi u konsolidaciju, da bismo pokušali u naredne dvije godine Rudnik Kreku dovesti do samoodrživog koncepta razvoja.

Kada govorimo o ovih prvih pet mjeseci, nisu isporuke uglja prema Elektroprivredi onakve kako smo ugovorili. One jesu na nekom zadovoljavajućem nivou, ali to nije nivo koji omogućava zatvaranje elektroenergetskog bilansa Elektroprivrede do kraja godine.

Ako se ovakav trend nastavi i ako rudnici ne proizvode dovoljne količine uglja, onako kako smo ugovorili, nažalost, bit ćemo prinuđeni do kraja godine ponovo da kupujemo ugalj na tržištu.

Za stanovništvo procjene su da imamo najjeftiniju struju u regionu. Koliko će BiH još uspjeti održati taj status prema vašim procjenama?

Naša proizvodnja je 80% kapacitirana na termoelektrane, 20% na hidroelektranama. Elektroprivreda je moćno preduzeće.

Imamo osjećaj prema stanovništvu i trudit ćemo se u narednom periodu da i dalje imamo najjeftiniju cijenu električne energije, kada govorimo o stanovništvu.

Ali ne možemo imati struju koja nije ekonomična i cijenu koja Elektroprivredi neće omogućiti da održavamo termoenergetska postrojenja i hidroelektrane. S ovakvim načinom odnosa rudnika i malim povećanjem proizvodnje možemo još uvijek planirati da budemo najjeftiniji u regionu.

Ono što bi se moglo desiti, što je crni scenarij, što ja nikako ne želim da zamislim, jeste da moramo kupovati električnu energiju na tržištu i onda je tako plasirati prema našim domaćinstvima. 

Prošlosedmični elektroenergetski kolaps bio je poprilično iznenađujući i neprijatan. Vi tvrdite da je uzrokovan događanjima izvan naše zemlje, izvan vaše kontrole i da nije mogao biti spriječen. Istraga je svakako u toku. Očekuje se nešto detaljnija analiza. Ima li novih informacija?

Neke nove informacije objavio je Nezavisni operator sistema. Ono što se desilo prošli petak, nije se moglo predvidjeti.

Ja mogu da kažem i da se zahvalim svojim saradnicima i ljudima, Elektroprivredi BiH, koji su poduzeli sve aktivnosti da ne dođe do velike havarije. Da li će se te stvari dešavati u narednom periodu? Vjerovatno hoće, ali mi trebamo se potruditi da naš sistem bude stabilniji.

Posljednjih nekoliko godina jako malo ulažemo u elektroprijenosnu mrežu.

I možemo očekivati u narednom periodu sve veća zagušenja, posebno kada govorimo o uključenju elektrana, fotonaponskih elektrana, vjetroelektrana u elektroprijenosnu mrežu.

Rekli ste da smo morali izvršiti kupovinu struje. Da li je to bilo neophodno samo zbog ove situacije ili ste na kupovinu bili primorani i zbog nekih drugih razloga i kojih?

Konkretno kada govorimo o totalnom raspadu sistema, mi smo taj dan kupovali električnu energiju striktno da podignemo sistem, zato što su naše termoelektrane u Tuzli, blokovi u Tuzli i blokovi u Kaknju bili van sistema, i potreban je duži vremenski period da ponovo uđu u sistem, da se sinhronizuju sa sistemom.

Blok 7. Tema o kojoj se iz Elektroprivrede BiH još ne govori glasno. Zašto je to tako?

Ja bih rekao da mi ne šutimo o toj temi zato što želimo da šutimo. Mi smo taj blok, taj projekat, praktično zatekli potpuno u blokadi, kada smo došli kao nova uprava. Imali smo upućenu treću opomenu pred raskid ugovora i imali smo zaključak prethodne Vlade FBiH da je potrebno angažovati pravni tim da radi na tom projektu.

Ono što smo mi uradili jeste da smo angažovali pravni tim i sve aktivnosti koje poduzimamo, poduzimamo prema savjetima pravnog tima, koji je na međunarodnom nivou, i u ovom trenutku to je sve što mogu reći. Radimo na zaštiti interesa Elektroprivrede i Federacije BiH.

Gost Dnevnika D Federalne televizije bio je Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

FERK ponovo odlučuje o zahtjevu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine za poskupljenje struje. Prethodno je odbijen cjenovni model s tri tarife. Kakvu odluku sada očekujete?

FERK je nezavisni regulator. Mi ne možemo prejudicirati kako će FERK odlučiti.

FERK nama nije protivnik, mi nismo protivnici u ovoj priči, mi smo saradnici i nama FERK treba u narednom periodu, posebno kada govorimo o podzakonskim aktima koje treba donijeti u sklopu seta energetskih zakona koji su usvojeni prošle godine.

Ono što mogu reći jeste da ću ponovo prisustvovati sjednici FERK-a.

To sam i prošli put najavio kada je bila prethodna sjednica i mogu reći da od prethodne sjednice, vezano za dopunu, kako su neki mediji prenijeli, apsolutno nije bilo nikakve dopune radnog materijala koji smo mi uputili.

Čak je jedan član Komisije u svojoj izjavi rekao da je to školski primjer kako se podnosi zahtjev prema FERK-u, a i sam tadašnji predsjednik na otvaranju sjednice je rekao da je njemu jasno, što su vjerojatno zabilježile kamere, da je neopravdano niska cijena kada se govori o javnom snabdijevanju, ali, ipak, on traži dodatne informacije kako bi se mogao izjasniti o eventualnom našem zahtjevu.

Šta ukoliko FERK odbije zahtjev za linearno povećanje cijena?

U duhu dobrog privrednika, dobrog domaćina, mi moramo sačuvati energetski sistem.

Mi ćemo ponovo se obratiti FERK-u sa novim zahtjevom. Vidjet ćemo šta bi eventualno bili razlozi ako nas ponovo odbiju.  Mi smo obavezni da čuvamo energetski sistem. 

Govorimo sve o potencijalnim situacijama, ukoliko zahtjev bude prihvaćen, koliko će struja poskupjeti za stanovništvo, a koliko za ostalu potrošnju, po linearnom modelu?

Ja bih to ipak nazvao usklađivanjem. Posljednje pokretanje tarifnog postupka je bilo 2011. sa nekom manjom korekcijom 2015. godine.

Od tada nije bilo usklađivanja prodajnih cijena električne energije sa proizvodnim cijenama.

Mi smo danas daleko ispod, kada je u pitanju prodajna cijena električne energije, daleko ispod nabavnih cijena.

Samo da napomenem, u prethodnoj godini Vlada je potpisala kolektivni ugovor sa rudarima, povećana je cijena uglja, Elektroprivredi je povećana cijena transporta od Željeznica, još neki ulazni troškovi su povećani, znači praktično imamo konstantno ulazne troškove koji se povećavaju.

S druge strane, imamo hronično nedostatak uglja koji smo zatekli kada smo došli kao nova uprava u avgustu prošle godine i uspjeli smo sa rudnicima na neki način taj hronični nedostatak zaustaviti, pa evo sad pokušavamo da to podignemo.

Ono što je jako bitno naglasiti, znači da je ovo praktično usklađivanje cijena sa potrebama proizvodnih troškova.

Šta se dogodilo sa pričom o tzv. blok tarifama? Može li taj prijedlog ponovo biti u opticaju?

Namjera Elektroprivrede sa blok tarifama je bilo da ukaže na svijest naših potrošača u smislu štednje.

Evo, pokazalo se da je jako velika potražnja za energijom i bit će sve veća.

Ono što smo mi htjeli sa blok tarifama je prevashodno da 60% naših kupaca praktično zaštitimo od bilo kakvog novog povećanja.

Je li to zaista taj postotak? Dakle, vi tvrdite da je 60% stanovništva u tzv. zelenoj tarifi, odnosno da su im računi 50 maraka.

To su računi koji su u tom izračunu bili do 50 maraka.

Blok tarifa nije prihvaćena zato što je u trećom dijelu blok tarife uočen skokovit rast.

FERK po svom pravilniku i metodologiji izračuna i odobravanja cijene, snabdijevanja električnom energijom potrošača, ne dozvoljava skokovit rast cijena.

Čule su se i kritike da bi na udaru bila domaćinstva sa većim brojem članova, dok bi oni sa više nekretnina bili pošteđeni, odnosno zaštićeni, jer nemaju potrebu za korištenjem električne energije u većem obimu. 

Pa da budem iskren, ta priča je u nekoj mjeri možda i imala smisla, ali se oglasilo i nadležno ministarstvo i Vlada FBiH, da bi u takvim slučajima, znači domaćinstva sa većim brojem, kroz određeni socijalni paket, koji mi već imamo i sada na snazi, subvencionirali i tako da praktično ne bi bila izložena nekom drastičnom povećanju.

Ima li na depoima dovoljno uglja? Njegova cijena je povećana, plate u rudnicima su također nešto veće. Da li rudnici u ovom trenutku adekvatno odgovaraju? Isporučuju li dovoljne količine? Kako je stanje?

Kada govorimo o rudnicima, Vlada FBiH zajedno s resornim ministarstvom je poduzela aktivnosti na povećanju prodajnih cijena uglja koje idu prema Elektroprivredi sa prosječnih 7,2%, KM na 7,8 i plus premiranje koje se dešava.

Kolektivni ugovor je potpisan. Rudari su zadovoljni zato što je kolektivni ugovor potpisan bez pištaljki na ulicama.

Mi smo zaustavili pad proizvodnje uglja iz rudnika.  Usporedbe radi, Rudnik Kreka je u januaru 2023. godine imao proizvodnju 35-40.000 tona.

U januaru ove godine je ta proizvodnja bila preko 100.000 tona. Međutim, to nije dovoljno ni za Elektroprivredu, ni za Rudnik Kreka da samostalno funkcioniše.

Rudnici moraju proizvoditi ugovorene količine uglja. Kada govorimo o Rudniku Kreka, to su količine uglja koje prelaze 120-130 hiljada tona mjesečno. Ono što smo poduzeli jeste da je Vlada već donijela program i da Rudnik Kreka ulazi u konsolidaciju, da bismo pokušali u naredne dvije godine Rudnik Kreku dovesti do samoodrživog koncepta razvoja.

Kada govorimo o ovih prvih pet mjeseci, nisu isporuke uglja prema Elektroprivredi onakve kako smo ugovorili. One jesu na nekom zadovoljavajućem nivou, ali to nije nivo koji omogućava zatvaranje elektroenergetskog bilansa Elektroprivrede do kraja godine.

Ako se ovakav trend nastavi i ako rudnici ne proizvode dovoljne količine uglja, onako kako smo ugovorili, nažalost, bit ćemo prinuđeni do kraja godine ponovo da kupujemo ugalj na tržištu.

Za stanovništvo procjene su da imamo najjeftiniju struju u regionu. Koliko će BiH još uspjeti održati taj status prema vašim procjenama?

Naša proizvodnja je 80% kapacitirana na termoelektrane, 20% na hidroelektranama. Elektroprivreda je moćno preduzeće.

Imamo osjećaj prema stanovništvu i trudit ćemo se u narednom periodu da i dalje imamo najjeftiniju cijenu električne energije, kada govorimo o stanovništvu.

Ali ne možemo imati struju koja nije ekonomična i cijenu koja Elektroprivredi neće omogućiti da održavamo termoenergetska postrojenja i hidroelektrane. S ovakvim načinom odnosa rudnika i malim povećanjem proizvodnje možemo još uvijek planirati da budemo najjeftiniji u regionu.

Ono što bi se moglo desiti, što je crni scenarij, što ja nikako ne želim da zamislim, jeste da moramo kupovati električnu energiju na tržištu i onda je tako plasirati prema našim domaćinstvima. 

Prošlosedmični elektroenergetski kolaps bio je poprilično iznenađujući i neprijatan. Vi tvrdite da je uzrokovan događanjima izvan naše zemlje, izvan vaše kontrole i da nije mogao biti spriječen. Istraga je svakako u toku. Očekuje se nešto detaljnija analiza. Ima li novih informacija?

Neke nove informacije objavio je Nezavisni operator sistema. Ono što se desilo prošli petak, nije se moglo predvidjeti.

Ja mogu da kažem i da se zahvalim svojim saradnicima i ljudima, Elektroprivredi BiH, koji su poduzeli sve aktivnosti da ne dođe do velike havarije. Da li će se te stvari dešavati u narednom periodu? Vjerovatno hoće, ali mi trebamo se potruditi da naš sistem bude stabilniji.

Posljednjih nekoliko godina jako malo ulažemo u elektroprijenosnu mrežu.

I možemo očekivati u narednom periodu sve veća zagušenja, posebno kada govorimo o uključenju elektrana, fotonaponskih elektrana, vjetroelektrana u elektroprijenosnu mrežu.

Rekli ste da smo morali izvršiti kupovinu struje. Da li je to bilo neophodno samo zbog ove situacije ili ste na kupovinu bili primorani i zbog nekih drugih razloga i kojih?

Konkretno kada govorimo o totalnom raspadu sistema, mi smo taj dan kupovali električnu energiju striktno da podignemo sistem, zato što su naše termoelektrane u Tuzli, blokovi u Tuzli i blokovi u Kaknju bili van sistema, i potreban je duži vremenski period da ponovo uđu u sistem, da se sinhronizuju sa sistemom.

Blok 7. Tema o kojoj se iz Elektroprivrede BiH još ne govori glasno. Zašto je to tako?

Ja bih rekao da mi ne šutimo o toj temi zato što želimo da šutimo. Mi smo taj blok, taj projekat, praktično zatekli potpuno u blokadi, kada smo došli kao nova uprava. Imali smo upućenu treću opomenu pred raskid ugovora i imali smo zaključak prethodne Vlade FBiH da je potrebno angažovati pravni tim da radi na tom projektu.

Ono što smo mi uradili jeste da smo angažovali pravni tim i sve aktivnosti koje poduzimamo, poduzimamo prema savjetima pravnog tima, koji je na međunarodnom nivou, i u ovom trenutku to je sve što mogu reći. Radimo na zaštiti interesa Elektroprivrede i Federacije BiH.