Sud Bosne i Hercegovine odredio je pritvor Ramizu Durakoviću, osumnjičenom ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selima Šapiće, Trpinje i Trojan u kojima je živjelo stanovništvo srpske nacionalnosti.

Postupajući tužilac iz Posebnog odjela za ratne zločine, uputio je prema Sudu Bosne i Hercegovine, prijedlog pritvora za Durakovića rođenog 1961. godine u Prijepolju koji posjeduje putnu ispravu SR Njemačke.

Duraković je uhapšen na graničnom prijelazu Uvac, a pod istragom je tužilaštva i sumnjiči se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH u svojstvu komandanta Armije RBiH, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Kako se navodi u saopćenju Tužilaštva, on je osumnjičen da je kao komandant 43. Drinske brigade, sa stvarnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima brigade, nakon što su preko teritorije Crne Gore, ušli na područje pod kontrolom VRS, 14. februara 1993. godine učestvovao u napadu na sela Šapiće, Trpinje i Trojan u kojima je živjelo stanovništvo srpske nacionalnosti, gdje su pripadnici 43. Drinske brigade pucanjem iz automatskog oružja ubili jedanaest civila među kojima su bili stariji muškarci i žene, kao i jedno dijete. Najstarija žrtva imala je 73 a najmlađa 14 godina. Također, pri napadu su i ranili pet civila srpske nacionalnosti među kojima su bile dvije maloljetne žrtve.

Nakon izvršenog napada, pripadnici 43. Drinske brigade zajedno sa osumnjičenim Durakovićem vratili su se na područje općine Goražde. Osumnjičeni je kao nadređena osoba pripadnicima brigade koji su izvršili zločin, iako je znao da je zločin počinjen, jer je i sam neposredno sa pripadnicima brigade kojima je komandovao učestvovao u spomenutoj akciji, propustio da poduzme nužne i razumne mjere da izvršitelji zločina budu procesuirani i kažnjeni.

Tereti se za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stava 1. preuzetog KZ SFRJ u vezi sa članom 30. stava 2. KZSFRJ.

Mjera pritvora predložena je iz razloga opasnosti od bjekstva, jer su, kako pojašnjavaju, za osumnjičenim koji je napustio BiH i bio nastanjen u inozemstvu više godina, dugo tragale pravosudne i policijske agencije BiH, te posjeduje i državljanstvo SR Njemačke i odlaskom iz BiH postao bi nedostupan pravosudnim institucijama BiH.

Prijedlog za određivanje mjere pritvora, upućen je Sudu BiH, gdje je održano ročište na kojem je postupajući tužilac detaljno obrazložio razloge za pritvor, nakon čega je Sud BiH i odredio pritvor prema osumnjičenom.

Sud Bosne i Hercegovine odredio je pritvor Ramizu Durakoviću, osumnjičenom ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selima Šapiće, Trpinje i Trojan u kojima je živjelo stanovništvo srpske nacionalnosti.

Postupajući tužilac iz Posebnog odjela za ratne zločine, uputio je prema Sudu Bosne i Hercegovine, prijedlog pritvora za Durakovića rođenog 1961. godine u Prijepolju koji posjeduje putnu ispravu SR Njemačke.

Duraković je uhapšen na graničnom prijelazu Uvac, a pod istragom je tužilaštva i sumnjiči se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH u svojstvu komandanta Armije RBiH, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Kako se navodi u saopćenju Tužilaštva, on je osumnjičen da je kao komandant 43. Drinske brigade, sa stvarnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima brigade, nakon što su preko teritorije Crne Gore, ušli na područje pod kontrolom VRS, 14. februara 1993. godine učestvovao u napadu na sela Šapiće, Trpinje i Trojan u kojima je živjelo stanovništvo srpske nacionalnosti, gdje su pripadnici 43. Drinske brigade pucanjem iz automatskog oružja ubili jedanaest civila među kojima su bili stariji muškarci i žene, kao i jedno dijete. Najstarija žrtva imala je 73 a najmlađa 14 godina. Također, pri napadu su i ranili pet civila srpske nacionalnosti među kojima su bile dvije maloljetne žrtve.

Nakon izvršenog napada, pripadnici 43. Drinske brigade zajedno sa osumnjičenim Durakovićem vratili su se na područje općine Goražde. Osumnjičeni je kao nadređena osoba pripadnicima brigade koji su izvršili zločin, iako je znao da je zločin počinjen, jer je i sam neposredno sa pripadnicima brigade kojima je komandovao učestvovao u spomenutoj akciji, propustio da poduzme nužne i razumne mjere da izvršitelji zločina budu procesuirani i kažnjeni.

Tereti se za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stava 1. preuzetog KZ SFRJ u vezi sa članom 30. stava 2. KZSFRJ.

Mjera pritvora predložena je iz razloga opasnosti od bjekstva, jer su, kako pojašnjavaju, za osumnjičenim koji je napustio BiH i bio nastanjen u inozemstvu više godina, dugo tragale pravosudne i policijske agencije BiH, te posjeduje i državljanstvo SR Njemačke i odlaskom iz BiH postao bi nedostupan pravosudnim institucijama BiH.

Prijedlog za određivanje mjere pritvora, upućen je Sudu BiH, gdje je održano ročište na kojem je postupajući tužilac detaljno obrazložio razloge za pritvor, nakon čega je Sud BiH i odredio pritvor prema osumnjičenom.