Aarhus centar u BiH javlja kako su zaprimili još jednu presudu. Naime, poništena je okolišna dozvola investitoru ECCO-CRIMA d.o.o. Prozor-Rama za izgradnju i korištenje mHE na rijeci Rami (5 mHE u nizu) mHE Gradina, Modri Vir, Crni most, Gračanica i Marina pećina.

Kako navode, Kantonalni sud u Sarajevu je utvrdio da je u ovom predmetu nedostajala ocjena provedenih dokaza od strane nadležnog Ministarstva, te da isto nije cijenilo ni primjedbe i sugestije na zahtjev za obnovu okolišne dozvole upućene od strane zainteresirane javnosti.

Također, Ministarstvo nije obrazložilo zašto smatra da nije obavezna izrada studije o procjeni utjecaja na okoliš za ovih pet malih hidroelektrana.

Kako prenosi BiznisInfo.ba, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je propustilo obavezu adekvatnog informiranja javnosti, obzirom da je dopis za dostavljanje mišljenja upućeno samo Općini Prozor-Rama i kantonalnom Ministarstvu, a pri tome ne obrazlaže zašto javnost nije bila uključena.

“Još jednom smo dokazali da se dozvole za štetne male hidroelektrane izdaju na netransparentan način, što dovodi do devastacije vrijednih prirodnih bogatstava naše zemlje. Aarhus centar u BiH nastavlja pravne borbe u cilju zaštite okoliša”, navodi se u objavi.

Aarhus centar u BiH javlja kako su zaprimili još jednu presudu. Naime, poništena je okolišna dozvola investitoru ECCO-CRIMA d.o.o. Prozor-Rama za izgradnju i korištenje mHE na rijeci Rami (5 mHE u nizu) mHE Gradina, Modri Vir, Crni most, Gračanica i Marina pećina.

Kako navode, Kantonalni sud u Sarajevu je utvrdio da je u ovom predmetu nedostajala ocjena provedenih dokaza od strane nadležnog Ministarstva, te da isto nije cijenilo ni primjedbe i sugestije na zahtjev za obnovu okolišne dozvole upućene od strane zainteresirane javnosti.

Također, Ministarstvo nije obrazložilo zašto smatra da nije obavezna izrada studije o procjeni utjecaja na okoliš za ovih pet malih hidroelektrana.

Kako prenosi BiznisInfo.ba, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je propustilo obavezu adekvatnog informiranja javnosti, obzirom da je dopis za dostavljanje mišljenja upućeno samo Općini Prozor-Rama i kantonalnom Ministarstvu, a pri tome ne obrazlaže zašto javnost nije bila uključena.

“Još jednom smo dokazali da se dozvole za štetne male hidroelektrane izdaju na netransparentan način, što dovodi do devastacije vrijednih prirodnih bogatstava naše zemlje. Aarhus centar u BiH nastavlja pravne borbe u cilju zaštite okoliša”, navodi se u objavi.