Internacionalni ekspertni tim Instituta za istraživanje genocida Kanada je ponovo u susret usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN razmotrio istraživanje Vlade entiteta RS iz 2004. i 2005. godine, to jest Komisije za Srebrenicu i istoimene radne grupe o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.

Navedeni rezultati istraživanja su historijski značajni sa stanovišta istraživanja holokausta i genocida jer je riječ o autentičnom izvještaju koji objektivno, istinito, nezavisno i poptuno nepristrasno potvrđuje i dokazuje zločin genocida na područiju zaštičene zone UN, Srebrenice, 1995. godine.

U vrijeme tog priznanja genocida predsjednik entiteta RS bio je Dragan Čavić, a premijer entitetske Vlade kad je formirana Komisija bio je Dragan Mikerević, dok je prilikom usvajanja njenog izvještaja premijer bio Pero Bukejlović. Kad je 28. februara 2006. Milorad Dodik preuzeo drugi mandat predsjednika entitetske Vlade, shvatio je da pomenuti izvještaj Komisije u kojem je priznat genocid više tereti entitet RS nego sve presude izrečene u međunarodnim sudovima i Sudu BiH. Alibi za odbacivanje pronašli su u tome da je ova komisija svoj izvještaj sačinila pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, što nije točno.

Ashdown jeste zahtijevao formiranje ove komisije, ali niti je sudjelovao u njenom radu, niti je vršio pritisak na njene članove na to kako će raditi i kakav će izvještaj usvojiti i predočiti ga entitetskoj Vladi. Uostalom, pored visokog predstavnika osnivanje ove komisije je, na zahtjev rodbine ubijenih Srebreničana, tražio i Dom za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH.

U sastavu komisije bilo je sedam članova: petorica Srba, jedan Bošnjak i britanski diplomata.

Činjenice do kojih je Komisija došla nesumnjivo imaju historijsku važnost i oni koji žele saznati pravu istinu o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici uvijek će joj se vraćati. Komisija je izvršila rekonstrukciju događaja u Srebrenici i oko nje od 10. do 19. jula 1995. i na temelju vlastitih istraživanja cjelovito sagledala epilog, utvrdivši da je u nekoliko dana likvidirano više od 8.000 Bošnjaka, čime su izvršena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i genocid.

Kad je Komisija za Srebrenicu završila rad, Vlada RS-a je 2005. godine, u okviru tih rezultata istraživanja, formirala posebnu radnu grupu za provođenje zaključaka iz njenog konačnog izvještaja. Članovi grupe bila su šestorica Srba i jedan Bošnjak i oni su utvrdili konačni izvještaj o tome koje su osobe, komande, jedinice i ustanove VRS-a, MUP-a i Ministarstva odbrane RS-a, kao i tadašnje Vojske Jugoslavije i MUP-a Republike Srbije, uključujući i osobe zaposlene u bezbjednosnim strukturama entiteta RS i države BiH, sudjelovale u zločinima genocida u Srebrenici jula 1995. godine. Na tom spisku je više od 22.000 osoba sa svim podacima, od identiteta, preko jedinica u kojima su služili, do jedinstvenih matičnih brojeva, ali radna grupa nije do kraja uspjela završiti te spiskove, jer je Vlada RS-a insistirala na okončanju istraživanja.

Establišment u entitetu RS, kad se protivi rezoluciji UN, prešućuje da je njihova vlada 2004. na temelju izvještaja Komisije, koju je sama formirala, priznala da se u Srebrenici od 11. do 19. srpnja 1995. godine dogodio genocid nad Bošnjacima, navodi se u saopćenju Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Internacionalni ekspertni tim Instituta za istraživanje genocida Kanada je ponovo u susret usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN razmotrio istraživanje Vlade entiteta RS iz 2004. i 2005. godine, to jest Komisije za Srebrenicu i istoimene radne grupe o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.

Navedeni rezultati istraživanja su historijski značajni sa stanovišta istraživanja holokausta i genocida jer je riječ o autentičnom izvještaju koji objektivno, istinito, nezavisno i poptuno nepristrasno potvrđuje i dokazuje zločin genocida na područiju zaštičene zone UN, Srebrenice, 1995. godine.

U vrijeme tog priznanja genocida predsjednik entiteta RS bio je Dragan Čavić, a premijer entitetske Vlade kad je formirana Komisija bio je Dragan Mikerević, dok je prilikom usvajanja njenog izvještaja premijer bio Pero Bukejlović. Kad je 28. februara 2006. Milorad Dodik preuzeo drugi mandat predsjednika entitetske Vlade, shvatio je da pomenuti izvještaj Komisije u kojem je priznat genocid više tereti entitet RS nego sve presude izrečene u međunarodnim sudovima i Sudu BiH. Alibi za odbacivanje pronašli su u tome da je ova komisija svoj izvještaj sačinila pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, što nije točno.

Ashdown jeste zahtijevao formiranje ove komisije, ali niti je sudjelovao u njenom radu, niti je vršio pritisak na njene članove na to kako će raditi i kakav će izvještaj usvojiti i predočiti ga entitetskoj Vladi. Uostalom, pored visokog predstavnika osnivanje ove komisije je, na zahtjev rodbine ubijenih Srebreničana, tražio i Dom za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH.

U sastavu komisije bilo je sedam članova: petorica Srba, jedan Bošnjak i britanski diplomata.

Činjenice do kojih je Komisija došla nesumnjivo imaju historijsku važnost i oni koji žele saznati pravu istinu o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici uvijek će joj se vraćati. Komisija je izvršila rekonstrukciju događaja u Srebrenici i oko nje od 10. do 19. jula 1995. i na temelju vlastitih istraživanja cjelovito sagledala epilog, utvrdivši da je u nekoliko dana likvidirano više od 8.000 Bošnjaka, čime su izvršena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i genocid.

Kad je Komisija za Srebrenicu završila rad, Vlada RS-a je 2005. godine, u okviru tih rezultata istraživanja, formirala posebnu radnu grupu za provođenje zaključaka iz njenog konačnog izvještaja. Članovi grupe bila su šestorica Srba i jedan Bošnjak i oni su utvrdili konačni izvještaj o tome koje su osobe, komande, jedinice i ustanove VRS-a, MUP-a i Ministarstva odbrane RS-a, kao i tadašnje Vojske Jugoslavije i MUP-a Republike Srbije, uključujući i osobe zaposlene u bezbjednosnim strukturama entiteta RS i države BiH, sudjelovale u zločinima genocida u Srebrenici jula 1995. godine. Na tom spisku je više od 22.000 osoba sa svim podacima, od identiteta, preko jedinica u kojima su služili, do jedinstvenih matičnih brojeva, ali radna grupa nije do kraja uspjela završiti te spiskove, jer je Vlada RS-a insistirala na okončanju istraživanja.

Establišment u entitetu RS, kad se protivi rezoluciji UN, prešućuje da je njihova vlada 2004. na temelju izvještaja Komisije, koju je sama formirala, priznala da se u Srebrenici od 11. do 19. srpnja 1995. godine dogodio genocid nad Bošnjacima, navodi se u saopćenju Instituta za istraživanje genocida Kanada.