Opozicione partije u Republici Srpskoj odbile su poziv čelnika tog bosanskohercegovačkog entiteta Milorada Dodika na bojkot lokalnih izbora zakazani za oktobar, nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice nametnuo nove odredbe u Izborni zakon BiH.
Čelnici Srpske demokratske zajednice (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP), Narodnog fronta, Lider liste “Za pravdu i red” i narodni zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Nebojša Vukanović rekli su da se neće odazvati Didikovom pozivu za bojkot predstojećih izbora u zemlji.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 6. oktobra. Nešto više od 3,4 miliona građana BiH, upisanih u birački popis zaključno sa 7. majem, moći će prve nedjelje u oktobru birati novih 143 gradonačelnika i načelnika općina, te 3.200 članova općinskih i gradskih vijeća kao i skupštine distrikta Brčko.
Izbori će biti provedeni temeljem važećeg Izbornog zakona i njegovih tehničkih izmjena što ih je potkraj marta nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt.
Tim se izmjenama, uz ostalo, pokušava bolje zaštititi integritet izbornog procesa, uključujući tu i uvođenje novih tehnologija poput nadzornih kamera na biračkim mjestima, biometrijske provjere identiteta birača kao i brojanja glasova skeniranjem listića. No zbog kratkih vremenskih rokova te će inovacije biti u funkciji samo na oko deset posto birališta, a tamo će se provjeriti njihova učinkovitost kako bi u cijelosti mogle biti primijenjene na općim izborima 2026.
Schmidtove izmjene
Schmidtovim je odlukama također zabranjeno kandidiranje osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine. Također, u javnom je prostoru sve od dana raspisivanja izbora visoki predstavnik pod prijetnjom sankcijama zabranio potencijalnim kandidatima korištenje jezika mržnje i sprječavanje novinara u obavljanju njihovih dužnosti.
Raspisivanje lokalnih izbora u BiH uslijedilo je u trenutku kada je Republika Srpska pokušala osporiti ovlasti državne Centralne izborne komisije (CIK) te je planirala samostalno provesti izbore u tom entitetu, zbog čega su 19. aprila donijeli i posebni izborni zakon iako time krše i Ustav BiH kao i izborni zakon na nivou države.
Stupanje na snagu tog entitetskog zakona je privremeno zaustavljeno jer je klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a na njega uložio veto pa će o njegovoj ustavnosti najprije odlučivati Ustavni sud RS-a a potom vjerovatno i Ustavni sud BiH.
Dodik, koji je i čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke i u koaliciji na nivou RS-a i u državnoj koaliciji na nivou BiH, u međuvremenu je odustao od organiziranja izbora prema tom entitetskom zakonu, ali je pozvao na bojkot izbora po pravilima CIK-a.
Predsjednik SDS-a Milan Miličević rekao je da je Dodikov poziv na bojkot izbora “licemjerno pravljenje alibija za učešće na izborima po pravilima Centralne izborne komisije [BiH] …”
“S obzirom na to da su shvatili da javnost nije nasjela na lažnu patriotsku priču o organizaciji lokalnih izbora po izbornom zakonu RS-a, sada pokušavaju da opoziciju uvuku u novu zamku nacionalnog jedinstva, koje SNSD ruši godinama unazad”, rekao je Miličević.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
