Generalna skupština Ujedinjenih naroda će 23. maja glasati o prijedlogu da se 11. juli proglasi “Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici”, javlja Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.
Glasanje je zakazano za 16 sati po centralnoevropskom vremenu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neće prisustvovati današnjoj redovnoj šestomjesečnoj raspravi u Vijeću sigurnosti, saznaje Puljić, dodajući da je njegov dolazak u New York potvrđen na dan zakazanog glasanja o rezoluciji.
Kosponzori rezolucije
Njemačka i Ruanda su sponzori Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a naknadno su ih u svojstvu kosponzora pratile još 32 države članice UN-a koje preuzimaju odgovornost predstavljanja nacrta pred 193 države članice UN-a.
Od zemalja regije kosponzori su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.
Od evropskih zemalja to su: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Švedska, Turska i Velika Britanija.
Kosponzori su i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Novi Zeland, te Bangladeš, Čile, Jordan, Malezija i Vanuatu.
Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici dobio je podršku Organizacije islamske saradnje (OIC) koju čini 57 zemalja članica.
Rezolucijom se poziva na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog suda pravde (ICJ) i domaćih sudova. Presude u ovom slučaju služe kao ključna osnova za priznavanje i rješavanje složenosti prošlih sukoba i kršenja ljudskih prava.
Protivljenje
Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija, imaju isključivu ovlast stavljanja veta na prijedloge rezolucija unutar Vijeća sigurnosti UN-a.
U Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda ne postoji mogućnost veta. Za razliku od Vijeća sigurnosti, gdje pet stalnih članica ima pravo veta na rezolucije, Generalna skupština djeluje na principu suverene jednakosti, pri čemu svaka država članica ima jedan glas.
Glavni sponzori, Njemačka i Ruanda, imaju mogućnost da povuku nacrt rezolucije u bilo kojem trenutku.
Prema pravilima Ujedinjenih naroda, povučeni nacrt rezolucije može u bilo kojem trenutku ponovo predložiti druga država članica UN-a.
Konsenzus se postiže kada se sve države članice slože da usvoje nacrt teksta rezolucije bez glasanja. Oko 80 posto odluka doneseno je konsenzusom, prema zvaničnim podacima UN-a. Ako se jedna zemlja protivi, naknadno se vrši glasanje.
Srbija i Rusija protive se rezoluciji o genocidu u Srebrenici, tvrdeći da nisu usamljene u tom stavu, pa će se o rezoluciji morati glasati.
Vlada Crne Gore usvojila je u subotu u večernjim satima na elektronskoj sjednici izmjene Rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.
Crnogorski premijer Milojko Spajić ranije je izjavio u Skupštini Crne Gore da će ova država glasati za Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici jer je to dio usklađenosti sa evropskom vanjskom politikom.
Dan sjećanja na žrtve genocida
Rezolucija poziva da se 11. juli uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.
Rezolucijom se pozivaju sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Pripadnici vojske i policije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska su u julu 1995, nakon okupacije Srebrenice na istoku Bosne i Hercegovine koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemski pobili više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.
Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, ratni politički i vojni čelnici RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
