Hrvatska se, kao i brojne druge članice EU-a, pridružila kosponzorima Rezolucije o Srebrenici čiji su predlagatelji Njemačka i Ruanda, a o kojoj bi Opća skupština UN-a trebala glasovati u svibnju. Usuglašeni prijedlog rezolucije upućen je predsjedniku Opće skupštine UN-a Dennisu Francisu, piše HRT.

Rezolucija poziva da se 11. srpnja uspostavi kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Od glavnog tajnika UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji bi trebao biti u primjeni već uoči naredne godine kada se obilježava 30. obljetnica tog zločina.

Sve države-članice UN, kao i nevladine udruge i civilno društvo, predlagatelji rezolucije istodobno pozivaju na odgovarajuće aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine.

Srbija se pak usvajanju rezolucije odlučno protivi i poduzima sve ne bi li što veći broj članica UN-a uvjerila da barem ostanu suzdržane pri glasanju na Općoj skupštini.

Hrvatska se, kao i brojne druge članice EU-a, pridružila kosponzorima Rezolucije o Srebrenici čiji su predlagatelji Njemačka i Ruanda, a o kojoj bi Opća skupština UN-a trebala glasovati u svibnju. Usuglašeni prijedlog rezolucije upućen je predsjedniku Opće skupštine UN-a Dennisu Francisu, piše HRT.

Rezolucija poziva da se 11. srpnja uspostavi kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Od glavnog tajnika UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji bi trebao biti u primjeni već uoči naredne godine kada se obilježava 30. obljetnica tog zločina.

Sve države-članice UN, kao i nevladine udruge i civilno društvo, predlagatelji rezolucije istodobno pozivaju na odgovarajuće aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine.

Srbija se pak usvajanju rezolucije odlučno protivi i poduzima sve ne bi li što veći broj članica UN-a uvjerila da barem ostanu suzdržane pri glasanju na Općoj skupštini.