Bosna i Hercegovina izdvaja svega 0,9 posto BDP-a za obranu što je daleko od cilja od 2 posto koliko preporučuje NATO svojim članicama, a Oružanim snagama BiH trenutačno nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih lica, kao i oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.

Prema posljednjim podacima, i većina od 32 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za obranu, dok s druge strane, kada je u pitanju regija, Srbija koja kao i BiH također nije članica Sjevernoatlantskog saveza, samo je u prošloj godini na obranu potrošila milijardu i 510 milijuna dolara, što je oko 2 posto srbijanskog BDP-a i to je najveći iznos u novijoj povijesti te zemlje izdvojen za obranu.

Povećanjem izdvajanja BDP-a, od trenutnih oko 0,9 do projektiranih 2 posto stvorile bi se pozitivne pretpostavke za sveukupan progres Oružanih snaga BiH, povećala njihova efikasnost, osposobljenost, profesionalnost, interoperabilnost i kompatibilnost sa snagama zemalja članica NATO-a i EU-a, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Ministarstva obrane BiH.

Što se tiče opremljenosti (naoružanja i vojne opreme), iz Ministarstva kažu kako je ono što u ovom trenutku najviše nedostaje oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.

Dalje naglašavaju da su Oružane snage razvile 16 projekata kroz koje su jasno odredile potrebe za njihovu buduću modernizaciju.

“U budućnosti očekujemo da će planirana financijska sredstva za realizaciju navedenih projekata modernizacije biti dostupna odnosno na raspolaganju OS BiH kako bismo iste realizirali te unaprijedili stupanj opremljenosti komandi i jedinica OS BiH”, ističu iz Ministarstva.

Dodaju i da dosadašnje kretanje i razina realizacije odobrenog proračuna nisu pratili dinamiku i razinu potreba razvoja i opremanja Oružanih snaga BiH koja je, napominju, ispod razine financiranja oružanih snaga zemalja u okruženju, ali i uopće međunarodnih trendova.

S obzirom na to da je jedan dio opreme dotrajao, a isti su naslijeđeni od entitetskih vojski, dio opreme i sredstava namijenjenih popuni komandi i jedinica OS BiH nabavljen je i putem donacija. Donacije i financijska pomoć za OS BiH realiziraju se kroz međunarodne sporazume, ugovore i dr., čiji je potpisnik Ministarstvo odbrane BiH ili Vijeće ministara BiH, ocjenjuju iz Ministarstva.

U tom smislu ističu nabavke kroz program donacije s prijateljskim zemljama motornih vozila, opreme za jedinicu za uništenje NUS-a i deminiranje gdje su nabavljena nova motorna vozila za prijevoz opreme EOD timova i najsuvremenija robotska zaštitna oprema za pripadnike EOD tima, te potrebna oprema za zračne snage, vojnu policiju i Bataljunsku grupu lake pješadije.

Kako ističu, od nadležnih institucija očekuju maksimalnu podršku pri realizaciji Plana nabavki i opremanja OS BiH koji su koncipirani na razvojnim principima, ne samo kroz proračunska sredstva, već i drugim zakonom dozvoljenim garancijama.

S druge strane, zbog prirodnog ciklusa (umirovljenja, isteka ugovora i drugo), trenutačno Oružanim snagama nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih lica, a kako kažu, ove je godine u planu zanoviti oko 1300 novih lica.

Upitani o uvođenju vojnog roka, odgovaraju kako je ukidanje vojnog roka bio dio reforme obrambenog sustava u našoj zemlji, dakle dio jednog djelotvornog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva odbrane BiH i jedinstvenih, modernih i operativnih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

“Eventualno uvođenje obveznog služenja vojnog roka zahtijevalo bi detaljnu analizu i planiranje te bi se tek na osnovu izrađenog plana moglo govoriti o svim aspektima koji bi utjecali na jedan takav složen proces kakav bi uvođenje vojnog roka bio za državu BiH”, navode pa nadodaju da na osnovu naprijed navedenog, Ministarstvo obrane BiH smatra da se nisu stekli potrebni uvjeti za elaboriranje ove teme.

Bosna i Hercegovina izdvaja svega 0,9 posto BDP-a za obranu što je daleko od cilja od 2 posto koliko preporučuje NATO svojim članicama, a Oružanim snagama BiH trenutačno nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih lica, kao i oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.

Prema posljednjim podacima, i većina od 32 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za obranu, dok s druge strane, kada je u pitanju regija, Srbija koja kao i BiH također nije članica Sjevernoatlantskog saveza, samo je u prošloj godini na obranu potrošila milijardu i 510 milijuna dolara, što je oko 2 posto srbijanskog BDP-a i to je najveći iznos u novijoj povijesti te zemlje izdvojen za obranu.

Povećanjem izdvajanja BDP-a, od trenutnih oko 0,9 do projektiranih 2 posto stvorile bi se pozitivne pretpostavke za sveukupan progres Oružanih snaga BiH, povećala njihova efikasnost, osposobljenost, profesionalnost, interoperabilnost i kompatibilnost sa snagama zemalja članica NATO-a i EU-a, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Ministarstva obrane BiH.

Što se tiče opremljenosti (naoružanja i vojne opreme), iz Ministarstva kažu kako je ono što u ovom trenutku najviše nedostaje oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.

Dalje naglašavaju da su Oružane snage razvile 16 projekata kroz koje su jasno odredile potrebe za njihovu buduću modernizaciju.

“U budućnosti očekujemo da će planirana financijska sredstva za realizaciju navedenih projekata modernizacije biti dostupna odnosno na raspolaganju OS BiH kako bismo iste realizirali te unaprijedili stupanj opremljenosti komandi i jedinica OS BiH”, ističu iz Ministarstva.

Dodaju i da dosadašnje kretanje i razina realizacije odobrenog proračuna nisu pratili dinamiku i razinu potreba razvoja i opremanja Oružanih snaga BiH koja je, napominju, ispod razine financiranja oružanih snaga zemalja u okruženju, ali i uopće međunarodnih trendova.

S obzirom na to da je jedan dio opreme dotrajao, a isti su naslijeđeni od entitetskih vojski, dio opreme i sredstava namijenjenih popuni komandi i jedinica OS BiH nabavljen je i putem donacija. Donacije i financijska pomoć za OS BiH realiziraju se kroz međunarodne sporazume, ugovore i dr., čiji je potpisnik Ministarstvo odbrane BiH ili Vijeće ministara BiH, ocjenjuju iz Ministarstva.

U tom smislu ističu nabavke kroz program donacije s prijateljskim zemljama motornih vozila, opreme za jedinicu za uništenje NUS-a i deminiranje gdje su nabavljena nova motorna vozila za prijevoz opreme EOD timova i najsuvremenija robotska zaštitna oprema za pripadnike EOD tima, te potrebna oprema za zračne snage, vojnu policiju i Bataljunsku grupu lake pješadije.

Kako ističu, od nadležnih institucija očekuju maksimalnu podršku pri realizaciji Plana nabavki i opremanja OS BiH koji su koncipirani na razvojnim principima, ne samo kroz proračunska sredstva, već i drugim zakonom dozvoljenim garancijama.

S druge strane, zbog prirodnog ciklusa (umirovljenja, isteka ugovora i drugo), trenutačno Oružanim snagama nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih lica, a kako kažu, ove je godine u planu zanoviti oko 1300 novih lica.

Upitani o uvođenju vojnog roka, odgovaraju kako je ukidanje vojnog roka bio dio reforme obrambenog sustava u našoj zemlji, dakle dio jednog djelotvornog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva odbrane BiH i jedinstvenih, modernih i operativnih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

“Eventualno uvođenje obveznog služenja vojnog roka zahtijevalo bi detaljnu analizu i planiranje te bi se tek na osnovu izrađenog plana moglo govoriti o svim aspektima koji bi utjecali na jedan takav složen proces kakav bi uvođenje vojnog roka bio za državu BiH”, navode pa nadodaju da na osnovu naprijed navedenog, Ministarstvo obrane BiH smatra da se nisu stekli potrebni uvjeti za elaboriranje ove teme.