Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je gojaznost jedan od vodećih zdravstvenih izazova 21. vijeka. Na nivou je epidemije, a njeni najčešći uzroci su mala fizička aktivnost te brza hrana bogata šećerima i masnoćama. Povezuje se s nastankom više od 200 bolesti i povećanom stopom smrtnosti. Oboljeli se liječe medikamentima, tjelovježbom ali i odlascima kod psihologa.
Bosna i Hercegovina je među prvih pet država Evrope prema broju gojaznih. Gojaznost bi po definiciji bilo nakupljanje masnog tkiva u većoj količini nego što je određeno za spol i životnu dob, a u praksi dijagnoza koja sa sobom nosi niz zdravstvenih problema. Adekvatnom ishranom, tjelovježbom i zdravim navikama ti problemi su rješivi ali je svjesnost o problemu, s druge strane – mala.
“Nažalost, svjesni smo da gojaznost nije samo ono što vidimo izvana, mnogo su veći problemi na organima i krvnim sudovima i kao posljedica toga je razvijanje mnogo ozbiljnijih problema. U svakom slučaju, hrana je nešto na šta svojim ponašanjem možemo utjecati i možemo prevenirati mnoga oboljenja”, ističe Irma Arifović, specijalista urgentne medicine i magistrand nutricionizma.
Osim otežanog kretanja i ugroženog fizičkog zdravlja, ni psihološko zdravlje nije pošteđeno. Upravo je debljina prethodnik teških psihičkih poremećaja usljed čega naročito mladi postaju anksiozni i asocijalni.
Dodatna tjelesna aktivnost, pješačenje, vožnja bicikla, plivanje ili bilo koja druga tjelovježba imaju mnoge benefite – kaže trener Haris Šabić, pa je važno podići svijest i o tome kako se treningom ne pomaže samo gubitak kilograma, nego i zdravlje.
“Nažalost, većina ljudi dolazi kako bi poboljšala izgleda, a ja bih bio sretniji kada bi to bilo malo s više savjesti da na trening dolazimo radi zdravlja, a ne samo izgleda jer težinski trening će puno više donijeti po zdravlje kostiju, krvožilnog sistema i svega ostalog”, naglašava Šabić.
Osobama koje pate od pretilosti je narušeno zdravlje i samopouzdanje, a emocionalno prejedanje i neaktivnost su samo neki od indikatora i nuspojava gojaznosti, zaključuju naši sagovornici, pa je jasno da je za liječenje “bolesti novog doba” potreban – multidisciplinaran pristup.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.