Sve veća nestašica vode mogla bi potaknuti sukobe diljem svijeta, upozorila je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), javlja Anadolu.

Kao primjer se navodi isušivanje močvara u Sahelu u Africi. Ujedno preporučuje veću suradnju u prekograničnom korištenju voda.

“Želimo li održati mir, ne samo da moramo djelovati brzo kako bismo zaštitili vodne resurse, već i ojačati regionalnu i globalnu suradnju na ovom području”, rekla je danas glavna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay na objavljivanju godišnjeg izvještaja ove UN-ove agencije o vodi.

Izvještaj navodi da trenutno otprilike polovica svjetske populacije pati od ozbiljne nestašice vode barem sezonski. Više od dvije milijarde ljudi nema pristup sigurnoj pitkoj vodi, a 3,5 milijardi ljudi nema pristup čistim sanitarnim čvorovima. Prema ciljevima UN-a, ti bi problemi trebali biti eliminirani do 2030. godine, no malo je vjerojatno da će se to postići.

Prema podacima UNESCO-a, potrošnja svježe vode u svijetu svake godine raste za jedan posto, što je rezultat promjena u prehrani. Iako poljoprivreda troši gotovo 70 posto slatke vode, industrija i kućanstva uglavnom su odgovorni za povećanje potražnje za vodom.

Sve veća nestašica vode mogla bi potaknuti sukobe diljem svijeta, upozorila je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), javlja Anadolu.

Kao primjer se navodi isušivanje močvara u Sahelu u Africi. Ujedno preporučuje veću suradnju u prekograničnom korištenju voda.

“Želimo li održati mir, ne samo da moramo djelovati brzo kako bismo zaštitili vodne resurse, već i ojačati regionalnu i globalnu suradnju na ovom području”, rekla je danas glavna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay na objavljivanju godišnjeg izvještaja ove UN-ove agencije o vodi.

Izvještaj navodi da trenutno otprilike polovica svjetske populacije pati od ozbiljne nestašice vode barem sezonski. Više od dvije milijarde ljudi nema pristup sigurnoj pitkoj vodi, a 3,5 milijardi ljudi nema pristup čistim sanitarnim čvorovima. Prema ciljevima UN-a, ti bi problemi trebali biti eliminirani do 2030. godine, no malo je vjerojatno da će se to postići.

Prema podacima UNESCO-a, potrošnja svježe vode u svijetu svake godine raste za jedan posto, što je rezultat promjena u prehrani. Iako poljoprivreda troši gotovo 70 posto slatke vode, industrija i kućanstva uglavnom su odgovorni za povećanje potražnje za vodom.