Evropsko vijeće je na današnjoj sjednici usvojilo historijsku odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom čime je naša zemlja ušla u novu fazu evropskih integracija, međutim raspravljaju o zaključcima prije nego objave da zvanično.

Nakon višesatne rasprave i brojnih razmimoilaženja u stavovima među državama članicama, ali i nedoumica danima pred zasjedanje, Evropsko vijeće je usvojilo odluku kojom se zapravo odobrava preporuka Evropske komisije o početku pregovora.

Rasprava se nastavlja u vezi sa onim najvažnijim – zaključcima o tome na koji način bi pregovarali, no iz Naše stranke su na svojim društvenim mrežama objavili da smo zeleno svjetlo definitivno dobili.

Informacije o ovoj odluci čelnika zemalja članica Evropske unije treba potvrditi predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.

Države članice koje su najviše zagovarale otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom su Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija.

“Ključno je iskoristiti trenutni zamah i odlučiti otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom”, rekla je ranije austrijska ministrica Karoline Edtstadler.

Ono što treba napomenuti jeste da su određene države članice pristale na otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali su naglasili kako državu pravi posao tek čeka te da će dinamika pregovora ovisiti prvenstveno o ispunjavanju ostatka 14 prioriteta Evropske komisije.

Nakon što se ispune te stavke koje se tiču ranije najavljenih reformi, Bosna i Hercegovina će u punom smislu započeti pregovore otvaranjem poglavlja i formiranjem pregovaračkog tima koji će razgovarati s briselskim zvaničnicima o svim važnijim temama.

Svakako, više informacija o tome šta Bosnu i Hercegovinu čeka u narednom periodu dat će čelni ljudi Evropske unije čije je obraćanje planirano nakon završetka sjednice Evropskog vijeća.

Kada se govori o historijatu odnosa Evropske unije i naše zemlje, BiH je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala još u junu 2008. godine. Sporazum je, zbog niza problema, stupio na snagu tek 1. juna 2015. godine, a BiH je zahtjev za članstvo podnijela 15. februara 2016. godine.

Podsjetimo, Evropska komisija je 2019. godine u maju objavila mišljenje koje sadrži 14 prioriteta koje BiH mora ostvariti kako bi pregovori započeli.

Iako su zvaničnici BiH dio određenih prioriteta usvojili, to je ipak bilo nedovoljno da se pregovarački status dodijeli ranije.

U decembru 2022. godine, Bona i Hercegovina je dobila status kandidata, a Evropska komisija je u novembru 2023. godine preporučila Evropskom vijeću otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Evropsko vijeće je na današnjoj sjednici usvojilo historijsku odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom čime je naša zemlja ušla u novu fazu evropskih integracija, međutim raspravljaju o zaključcima prije nego objave da zvanično.

Nakon višesatne rasprave i brojnih razmimoilaženja u stavovima među državama članicama, ali i nedoumica danima pred zasjedanje, Evropsko vijeće je usvojilo odluku kojom se zapravo odobrava preporuka Evropske komisije o početku pregovora.

Rasprava se nastavlja u vezi sa onim najvažnijim – zaključcima o tome na koji način bi pregovarali, no iz Naše stranke su na svojim društvenim mrežama objavili da smo zeleno svjetlo definitivno dobili.

Informacije o ovoj odluci čelnika zemalja članica Evropske unije treba potvrditi predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.

Države članice koje su najviše zagovarale otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom su Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija.

“Ključno je iskoristiti trenutni zamah i odlučiti otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom”, rekla je ranije austrijska ministrica Karoline Edtstadler.

Ono što treba napomenuti jeste da su određene države članice pristale na otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali su naglasili kako državu pravi posao tek čeka te da će dinamika pregovora ovisiti prvenstveno o ispunjavanju ostatka 14 prioriteta Evropske komisije.

Nakon što se ispune te stavke koje se tiču ranije najavljenih reformi, Bosna i Hercegovina će u punom smislu započeti pregovore otvaranjem poglavlja i formiranjem pregovaračkog tima koji će razgovarati s briselskim zvaničnicima o svim važnijim temama.

Svakako, više informacija o tome šta Bosnu i Hercegovinu čeka u narednom periodu dat će čelni ljudi Evropske unije čije je obraćanje planirano nakon završetka sjednice Evropskog vijeća.

Kada se govori o historijatu odnosa Evropske unije i naše zemlje, BiH je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala još u junu 2008. godine. Sporazum je, zbog niza problema, stupio na snagu tek 1. juna 2015. godine, a BiH je zahtjev za članstvo podnijela 15. februara 2016. godine.

Podsjetimo, Evropska komisija je 2019. godine u maju objavila mišljenje koje sadrži 14 prioriteta koje BiH mora ostvariti kako bi pregovori započeli.

Iako su zvaničnici BiH dio određenih prioriteta usvojili, to je ipak bilo nedovoljno da se pregovarački status dodijeli ranije.

U decembru 2022. godine, Bona i Hercegovina je dobila status kandidata, a Evropska komisija je u novembru 2023. godine preporučila Evropskom vijeću otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom.