Ekonomski rast BiH se pokazao otpornim, a inflacija je u opadanju, istakla je danas šefica misije MMF-a za Bosnu i Hercegovinu Alina Iancu na godišnjoj konferenciji za medije u Sarajevu dajući osvrt na završene konsultacije po članu IV sa Bosnom i Hercegovinom.

“To je pozitivan razvoj događaja. U skladu sa našim projekcijama ekonomski rast će porasti sa vrijednosti od 1,8 posto koju je imao tokom 2023. na vrijednost od 2,5 posto u 2024. godini. Inflacija je u opadanju sa nivoa prosječne inflacije od 6,1 posto tokom 2023. godine i, prema našim projekcijama, smatramo da će se ona tokom ove godine prepoloviti i iznositi u prosjeku tri posto”, dodala je Iancu.

Kada je riječ o nekim manje pozitivnim stvarima, kako je navela, dosta je rizika od kojih su neki međunarodne i regionalne prirode, ali tu su i oni rizici koji su izazvani provođenjem politika. Kada je riječ o domaćim politikama koje potiču rizike, kako je rekla, fiskalna politika je previše ekspanzivna, a sa druge strane kamatne stope su i dalje niske.

Iancu je naglasila da su deficiti u budžetima prisutni u RS-u i FBiH i da bi, prema projekcijama, deficit budžeta u FBiH trebao rasti ove godine. Napomenula je da su potrebe za finansiranjem vlada u porastu.

“Imamo tri osnovne preporuke za vlasti. Na prvom mjestu je da se mora povratiti i ponovo obnoviti fiskalna održivost. Postoji potreba za hitnim ograničavanjem tekuće potrošnje s jedne strane, a sa druge strane uz očuvanje potrošnje na investicije. Na drugom mjestu, neophodno je pripremiti se za mogućnost da izostane finansiranje, odnosno da postoji manjak finansiranja tako da se vlasti trebaju pripremiti za neke nepredviđene okolnosti”, istakla je Iancu.

Na trećem mjestu, kako je dodala, jeste preporuka da je potrebno ponovo puniti rezerve što zahtjeva vrijeme uz reforme koje se moraju nastaviti i ubrzati kako bi se deficit postepeno smanjivao. Iancu je također naglasila potrebu da se osigura i ojača otpornost financijskih sistema.

Kad je riječ o strukturalnim reformama, ona je istakla da su neophodne kako bi se obnovila fiskalna održivost, te da je neophodno izvršiti pregled zaposlenosti u javnom sektoru, pregled plata i socijalnih davanja.

“Spomenula bih reforme u finansijskom sektoru koje su također neophodne kako bi se izbjegla materijalizacija bilo kakvih financijskih rizika. Riječ je reformama o kojima govorimo dugi niz godina i jedna od njih je uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost kojim bi se olakšalo eventualno restrukturiranje banaka ukoliko dođe do problema, a s druge strane osigurati dodatna likvidnost ukoliko bude potrebna”, pojasnila je Iancu.

Set reformi u široj oblasti upravljanja, kako je navela, podrazumijeva da vlasti izvrše utvrđivanje prioriteta i ispravnog redoslijeda njihovog provođenja. Izdvojila je da je potrebno uraditi reformu fiskalne politike, osigurati fiskalnu održivost, borbu protiv korupcije, ubrzati korak digitalizacije, te reforme u oblasti dekarbonizaciju i pripremu BiH za uvođenje poreza na karbon od EU koje se očekuje u narednom vremenu.

Ekonomski rast BiH se pokazao otpornim, a inflacija je u opadanju, istakla je danas šefica misije MMF-a za Bosnu i Hercegovinu Alina Iancu na godišnjoj konferenciji za medije u Sarajevu dajući osvrt na završene konsultacije po članu IV sa Bosnom i Hercegovinom.

“To je pozitivan razvoj događaja. U skladu sa našim projekcijama ekonomski rast će porasti sa vrijednosti od 1,8 posto koju je imao tokom 2023. na vrijednost od 2,5 posto u 2024. godini. Inflacija je u opadanju sa nivoa prosječne inflacije od 6,1 posto tokom 2023. godine i, prema našim projekcijama, smatramo da će se ona tokom ove godine prepoloviti i iznositi u prosjeku tri posto”, dodala je Iancu.

Kada je riječ o nekim manje pozitivnim stvarima, kako je navela, dosta je rizika od kojih su neki međunarodne i regionalne prirode, ali tu su i oni rizici koji su izazvani provođenjem politika. Kada je riječ o domaćim politikama koje potiču rizike, kako je rekla, fiskalna politika je previše ekspanzivna, a sa druge strane kamatne stope su i dalje niske.

Iancu je naglasila da su deficiti u budžetima prisutni u RS-u i FBiH i da bi, prema projekcijama, deficit budžeta u FBiH trebao rasti ove godine. Napomenula je da su potrebe za finansiranjem vlada u porastu.

“Imamo tri osnovne preporuke za vlasti. Na prvom mjestu je da se mora povratiti i ponovo obnoviti fiskalna održivost. Postoji potreba za hitnim ograničavanjem tekuće potrošnje s jedne strane, a sa druge strane uz očuvanje potrošnje na investicije. Na drugom mjestu, neophodno je pripremiti se za mogućnost da izostane finansiranje, odnosno da postoji manjak finansiranja tako da se vlasti trebaju pripremiti za neke nepredviđene okolnosti”, istakla je Iancu.

Na trećem mjestu, kako je dodala, jeste preporuka da je potrebno ponovo puniti rezerve što zahtjeva vrijeme uz reforme koje se moraju nastaviti i ubrzati kako bi se deficit postepeno smanjivao. Iancu je također naglasila potrebu da se osigura i ojača otpornost financijskih sistema.

Kad je riječ o strukturalnim reformama, ona je istakla da su neophodne kako bi se obnovila fiskalna održivost, te da je neophodno izvršiti pregled zaposlenosti u javnom sektoru, pregled plata i socijalnih davanja.

“Spomenula bih reforme u finansijskom sektoru koje su također neophodne kako bi se izbjegla materijalizacija bilo kakvih financijskih rizika. Riječ je reformama o kojima govorimo dugi niz godina i jedna od njih je uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost kojim bi se olakšalo eventualno restrukturiranje banaka ukoliko dođe do problema, a s druge strane osigurati dodatna likvidnost ukoliko bude potrebna”, pojasnila je Iancu.

Set reformi u široj oblasti upravljanja, kako je navela, podrazumijeva da vlasti izvrše utvrđivanje prioriteta i ispravnog redoslijeda njihovog provođenja. Izdvojila je da je potrebno uraditi reformu fiskalne politike, osigurati fiskalnu održivost, borbu protiv korupcije, ubrzati korak digitalizacije, te reforme u oblasti dekarbonizaciju i pripremu BiH za uvođenje poreza na karbon od EU koje se očekuje u narednom vremenu.