Rudnik mrkog uglja Zenica sa svojih 615 zaposlenih nalazi se u teškoj situaciji. Proizvodnja je obustavljena 6. marta u prvoj smjeni. Komorati koji nisu imali nikakvih primanja za 2024. godinu, a duguju im se po dvije plate i dvije naknade za topli obrok, od tada su u radničkom neposluhu. Dolaze na posao, ali ne silaze u jamu.
Nakon informacija da posljednja dva mjeseca imaju problema sa urušavanjem krovine u jami “Raspotočje” te da ne mogu ostvariti ni približno predviđeni nivo proizvodnje, teško je očekivati da se situacija u dogledno vrijeme popravi. Barem ne iz vlastitog poslovanja. Jedna od opcija koja se razmatra je trajni prekid proizvodnje.
Devastirano otkopno polje u Raspotočju
Kako piše Al Jazeera Balkans, Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH uputio je u ponedjeljak dopis Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u kojem zahtjeva hitnu reakciju i donošenje rješenje na osnovu kojeg se može isplatiti januarska plata zaposlenicima te proglašenje “Vanrednog i posebnog stanja u zeničkom ugljenokopu”.
“Analizirajući složenost stanja u otkopnom polju, probleme koje smo imali u posljednjih godinu – dvije, sve smo bliže tome da bi jedno od rješenja za Rudnik mrkog uglja Zenica moglo biti usvajanje odluke o trajnom prekidu izvođenja radova”, izjavio je Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH.
Objasnio je da bi to morao pratiti niz drugih odluka. Među njima je svakako i izmirenje svih obaveza, uz uvezivanje staža komoratima i isplatu otpremnina. Takođe se mora utvrditi struktura radne snage koja je potrebna za poslove koji se moraju izvršiti vezano za odluku o trajnom prekidu proizvodnje.
“Vidjećemo šta će se desiti. Mi smo stavili na sto pred nadležne u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, Elektroprivredu BiH i Upravu Rudnika. Stanje u zeničkom rudniku je na tom nivou da zahtjeva da mu se dodjeli status vanrednog i posebnog stanja najkasnije od 14. marta, a da sve poslove u Rudniku u toku vanrednog i posebnog stanja treba bazirati na spašavanju opreme širokog mehanizovanog čela koje se nalazi u pogonu Raspotočje”, istakao je Husić.
Husić je poručio da prioritet treba biti spašavanje opreme u jami “Raspotočje” jer je ona ugrožena u devastiranom otkopnom polju te da struka uradi elaborate kojim će predstaviti trenutno stanje i moguće kapacitete tog ležišta u Raspotočju.
“Po svim pokazateljima i informacijama kojima raspolaže Sindikat, nije realno u kraćem vremenskom periodu očekivati značajniji napredak po pitanju proizvodnje uglja u devastiranom otkopnom polju. Kontinuitet u izvođenju rudarskih radova i pored svega navedenog je prijeka potreba kako bi se od potpune devastacije sačuvala oprema čija vrijednost nije beznačajna. Uložen je ogroman novac za prilike u Bosni i Hercegovini prilikom nabavke navedene opreme. Potrebno je pod hitno utvrditi rješenje na osnovu koga je moguće izvršiti isplatu plate za mjesec januar u RMU Zenica te na taj način izbjeći određene aktivnosti Upravnog odbora Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH koje bi se provodile nakon 13. marta”, naveli su u pismu koje je poslano u ponedjeljak resornom federalnom ministru Vedranu Lakiću, generalnom direktoru Elektroprivrede BiH Sanelu Buljubašiću i njegovom pomoćniku Senadu Sarajliću, direktoru Rudniku mrkog uglja Zenica Mensuru Hukiću te sindikalnim organizacijama iz sedam ugljenokopa u sastavu Koncerna – Rudnika “Kreka” Tuzla, Rudnika mrkog uglja “Kakanj”, Rudnika mrkog uglja “Breza”, Rudnika mrkog uglja “Zenica”, Rudnika mrkog uglja “Đurđevik”, Rudnika mrkog uglja “Abid Lolić” Bila i Rudnika uglja “Gračanica” Gornji Vakuf.
Radnici neće biti ostavljeni na cjedilu
“Sve je bolje nego da nastavimo raditi na ovaj način na koji radimo u posljednjih sedam – osam mjeseci. Ovo je zamaranje. Držimo ljude zarobljene u nekom bezizlaznom stanju. Radnici su zbilja pokušali radnim angažmanom produženim od osam do deset dana nakon tog termina do kada je trebalo isplatiti platu za januar. Nije bilo nekog značajnog rezultata kada je u pitanju proizvodnja uglja. U ovom dijelu otkopnog polja, uglja i nema puno”, naglasio je Sinan Husić.
Prema njegovim riječima ukoliko se donese odluka o trajnom obustavljanju proizvodnje u Zenici “Sindikat neće dopustiti da radnici budu prepušteni na milost i nemilost bilo koga pa tako i ljudi iz Koncerna”. Minimum ispod kojeg se neće moći je zbrinjavanje radnika po modelu kako je to bilo u prvoj fazi u reorganizaciji i restruktuiranju Rudnika mrkog uglja Zenica koja je okončala sredinom februara.
Pomenuta prva faza restruktuiranja zeničkog ugljenokopa podrazumjevala je smanjenje broja zaposlenih. Penzionisanjem radnika koji su ispunili uslove te isplatom stimulativnih otpremnina sa onima koji su potpisali sporazumni raskid ugovora te otpremnina onima koji su proglašeni viškom, broj radnika je smanjen za 199.
Elektroprivreda BiH osigurala je za ovaj proces 12,8 miliona konvertibilnih maraka (6,54 miliona eura) putem ugovora o pozajmici zeničkom rudniku. Radnicima su uplaćeni doprinosi te isplaćene otpremnine.
Nedžad Duraković, predsjednik Sindikata pogona “Raspotočje” Rudnika mrkog uglja “Zenica”, kazao je da trenutno imaju 615 zaposlenih, a da drugom i trećom fazom koje bi trebale okončati do maja bi trebao ostati sa 520 radnika.
Poručio je da ljudi ne žele raditi dok im se barem ne isplati januarska plata.
“Ako je rješenje trajni prekid rada neka donesu takvu odluku. Naravno to treba pratiti niz drugih odluka, treba zbrinuti ljude. To je isključivo do Uprave Elektroprivrede BiH”, istakao je Nedžad Duraković objasnivši da se doprinosi zaposlenima u Rudniku mrkog uglja Zenica ne uplaćuju od 2009. godine te da se i to, između ostaloga, mora riješiti.
Rudnik mrkog uglja „Zenica“ počeo je sa radom 5. maja 1880 .godine. Svoj 144. rođendan komorati kako stvari stoje neće dočekati u nekom slavljeničkom raspoloženju. Dio njih više neće biti dio kolektiva jer će otići kroz drugu i treću fazu restruktuiranja zeničkog ugljenokopa.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
