Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o spriječavanju sukoba interesa koji je predložilo Vijeće ministara.

Za zakon je glasalo 23 zastupnika, protiv je bio jedan zastupnik, uz šest suzdržanih.

Zakon o sukobu interesa usvojen je i u Domu naroda, vrlo brzo nakon usvajanja u Predstavničkom domu. Za je bilo 10 delegata.

Usvajanje ovog zakonskog rješenja jedan je od uvjeta za otvaranje pregovora BiH sa EU, ali mnogi su mišljenja da je riječ o manjkavom zakonskom rješenju.

Džemal Smajić, delegat Stranke za BiH u Domu naroda Parlamenta BiH kao sporan segment Zakona o spriječavanju sukoba interesa izdvojio je način imenovanja članova Komisije koja će odlučivati o sukobu interesa.

U postupku imenovanja, prema članu 18. stav 3. Prijedloga zakona o spriječavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine osigurava da sastav Komisije odražava jednaku zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda, uz osiguranje jednog člana iz reda ostalih, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Ovakav sastav Komisije je, navodi Smajić, u suprotnosti sa Ustavom BiH, jer je Ustav BiH u članu IX, Opšte odredbe, 3. utvrdio da : „Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama BiH, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.

“Pošto Bošnjaci čine više od 50 posto sastava naroda, jasno je da u Komisiji mora biti najmanje tri Bošnjaka. Ovakav prijedlog ministra Bunoze nije uopće iznenađenje, jer kao ministar Ministarstva pravde BiH, suprotno zakonima BiH omogućio je da u Ministarstvu ima zaposlen jednak broj Hrvata i Bošnjaka, po 37%, uprkos činjenici da Bošnjaka ima tri puta više prema posljednjem popisu stanovništva i da je članom 7. Zakona o upravi ministar bio dužan da osigura odgovarajuću nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva u Bosni i Hercegovini”, kazao je Smajić.

Smajić je ministra Bunozu pitao “kojom je odredbom Ustava BiH utvrđena jednaka zastupljenost Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao konstitutivnih naroda, uz osiguranje jednog člana Ostalih, za bilo koju instituciji Bosne i Hercegovine, pa tako i za ovu Komisiju?”

“Članom 22. Prijedloga zakona propisano je da Komisija odluke donosi većinom glasova od ukupnog broja članova Komisije, što znači da će HDZ i SNSD imati apsolutnu većinu u Komisiji (4 člana). Upravo je zbog toga bitno da sastav članova Komisije odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine, jer Bošnjaka mora biti tri puta više od Hrvata, a predlaže se da ih u Komisiji ima jednak broj. Zbog ovakvog sastava Komisije propisano je da se odluke donose većinom glasova, bez etničke zastupljenosti, jer za bilo koju odluku Komisije nisu potrebni glasovi Bošnjaka, naroda koji čini polovinu stanovništva BiH”, kazao je Smajić.

Da je zakon o sukobu interesa sporan u suštini smatraju i Transparency international, DPC i mnogi drugi.

Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o spriječavanju sukoba interesa koji je predložilo Vijeće ministara.

Za zakon je glasalo 23 zastupnika, protiv je bio jedan zastupnik, uz šest suzdržanih.

Zakon o sukobu interesa usvojen je i u Domu naroda, vrlo brzo nakon usvajanja u Predstavničkom domu. Za je bilo 10 delegata.

Usvajanje ovog zakonskog rješenja jedan je od uvjeta za otvaranje pregovora BiH sa EU, ali mnogi su mišljenja da je riječ o manjkavom zakonskom rješenju.

Džemal Smajić, delegat Stranke za BiH u Domu naroda Parlamenta BiH kao sporan segment Zakona o spriječavanju sukoba interesa izdvojio je način imenovanja članova Komisije koja će odlučivati o sukobu interesa.

U postupku imenovanja, prema članu 18. stav 3. Prijedloga zakona o spriječavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine osigurava da sastav Komisije odražava jednaku zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda, uz osiguranje jednog člana iz reda ostalih, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Ovakav sastav Komisije je, navodi Smajić, u suprotnosti sa Ustavom BiH, jer je Ustav BiH u članu IX, Opšte odredbe, 3. utvrdio da : „Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama BiH, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.

“Pošto Bošnjaci čine više od 50 posto sastava naroda, jasno je da u Komisiji mora biti najmanje tri Bošnjaka. Ovakav prijedlog ministra Bunoze nije uopće iznenađenje, jer kao ministar Ministarstva pravde BiH, suprotno zakonima BiH omogućio je da u Ministarstvu ima zaposlen jednak broj Hrvata i Bošnjaka, po 37%, uprkos činjenici da Bošnjaka ima tri puta više prema posljednjem popisu stanovništva i da je članom 7. Zakona o upravi ministar bio dužan da osigura odgovarajuću nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva u Bosni i Hercegovini”, kazao je Smajić.

Smajić je ministra Bunozu pitao “kojom je odredbom Ustava BiH utvrđena jednaka zastupljenost Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao konstitutivnih naroda, uz osiguranje jednog člana Ostalih, za bilo koju instituciji Bosne i Hercegovine, pa tako i za ovu Komisiju?”

“Članom 22. Prijedloga zakona propisano je da Komisija odluke donosi većinom glasova od ukupnog broja članova Komisije, što znači da će HDZ i SNSD imati apsolutnu većinu u Komisiji (4 člana). Upravo je zbog toga bitno da sastav članova Komisije odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine, jer Bošnjaka mora biti tri puta više od Hrvata, a predlaže se da ih u Komisiji ima jednak broj. Zbog ovakvog sastava Komisije propisano je da se odluke donose većinom glasova, bez etničke zastupljenosti, jer za bilo koju odluku Komisije nisu potrebni glasovi Bošnjaka, naroda koji čini polovinu stanovništva BiH”, kazao je Smajić.

Da je zakon o sukobu interesa sporan u suštini smatraju i Transparency international, DPC i mnogi drugi.