Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je novu publikaciju “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini u 2023. godini” kojima se ukazuje na položaj muškaraca i žena u različitim sferama bosanskohercegovačkog društva.

Predstavljanje publikacije se organizira u saradnji s Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine i Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Podrška za rodnu ravnopravnost” koji finansira Švedska.

Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH naznačila je da Agencija za statistiku u kontinuitetu objavljuje publikaciju “Žene i muškarci“ od 2005. godine.

“Mi smo još uvijek tradicionalno društvo i možda u nekim segmentima neke brojke pokazuju još veće razlike nego što su bile u prethodnom periodu. Jasno je da nam je prirodni priraštaj negativan,15. 000 smo od prošle godine u minusu. Manji broj je rođenih nego umrlih. Rodilje su nam sve starije i prvo dijete rađaju sada već sa 27 godina, a prije deset godina su bile tri godine mlađe”, istaknula je Ćužić.

Kaže da podaci pokazuju da na visokoškolskom obrazovanju na doktoratima u BiH ima više muškaraca nego žena, dok je na upis na studije više upisanih žena nego muškaraca.

“Pokazuje se da još uvijek postoji stakleni strop kad je u pitanju karijera žene. Pokazuje se kolika je podijeljenost po pitanju spolova. U upravnim odborima sportskih saveza imamo svega sedam posto žena, a sve ostalo su muškarci bez obzira na to o kojem se sportu radi”, navodi Ćuzić.

Objasnila je da prikupljeni podaci prikazuju trendove i obrasce ponašanja i pomažu da se shvati kako pitanje spolova utječe na pojedince i društvo općenito, ali i da ukazuju na potrebu za promjenama i intervencijama radi postizanja rodne ravnopravnosti.

“Osiguravaju se podaci potrebn nadležnim, zakonodavnim i izvršnim organima uprave svih nivoa vlasti u BiH kako bi ispunili svoju zakonsku obavezu praćenja, realizacije i programskih ciljeva iz gender akcionog plana BiH i provođenju međunarodnih standarda u oblasti spolova. Nadamo se da će publikacija doprinijeti razbijanju stereotipa i unapređenju splone ravnopravnosti u svim vidovima javnog i privatnog života”, istaknula je.

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, napominje da na neravnopravnost spoloa utječu kompleksni elementi šireg ekonomskog, društvenog i sociokulturnog konteksta.

“Imamo uvriježenu praksu da su žene te koje vode brigu za kućanske poslove, djecu i starije članove porodice. To je primarno ženska uloga što proizlazi nažalost iz stereotipa i tradicionalno neravnomjerne raspodjele poslova žene i muškarca. Uradili smo analizu koja je pokazala da čak i kod zaposlenih žena 89 posto kućanskih poslova i svih poslova koji se tiču brige o djeci i starijim je na plećima žena”, napominje ona.

Kaže da je narušena bezbjedonosna situaciji u BiH bila narušena i mnogo ranije. U publikaciji je čak istaknuto da je u periodu od januara 2021. godine do jula 2023. godine primljeno ukupno 17.049 poziva na SOS telefone za žrtve nasilja u porodici.

Podsjećamo, u BiH su u funkciji dvije SOS linije koje služe za prijavljivanje nasilja u porodici, 1264 za Republiku Srpsku i 1265 za Federaciju BiH. U publikaciji se navodi da ove linije pozivaju gotovo isključivo žene.

“Ovakva situacija je bila i ranije, međutim slučaj Nizame koji je viralno krenuo u svijet i u naše društvo nas je sve okrenuo da više pažnje posvećujemo ovim slučajevima. Nažalost, ovi slučajevi nasilja nad ženama nisu u direktnoj nadležnosti agencije. Više su u nadležnosti na entitetskm gender centrima. Međutim, naravno da mi ne sjedimo skrštenih ruku i mi smo puno ranije već 2019. godine napravili jedan odbor za praćenje Istanbulske konvencije kad pokušavamo na sistematski način pratiti slučajeve femicida i da dođemo do uzroka koji su doveli do toga”, napomenula je Filipović-Hadžiabdić.

Smatra da je neophodno da dođe do promjene zakonodavstva, mada tvrdi da sama promjena zakonodavstva neće spriječiti nasilje.

“Ozbiljno se treba pristupiti procjeni i izradi plana mjera i to adekvatanog plan mjera zaštite s ostalim subjektima kao što su centri za socijalni rad i nevladine organizacije. Trenutno je u Federaciji u toku izmjena odnosno donošenje novog zakona o zaštiti od nasilja nad ženama. Naravno tu je još niz drugih mjera koje svi kao društvo moramo biti svjesni. Nije to više samo policija icentri za socijalni rad, mi kao pojedinci smo također obavezni da kočimo nasilje i prijavimo to policiji jer možda nekom spasimo život”, napomenula je.

Događaj je održan u organizaciji UN Women BiH, u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH i Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, u sklopu projekta “Podrška za rodnu ravnopravnost” kojeg finansira Švedska, s ciljem poboljšanja učinkovitosti institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u BiH.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je novu publikaciju “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini u 2023. godini” kojima se ukazuje na položaj muškaraca i žena u različitim sferama bosanskohercegovačkog društva.

Predstavljanje publikacije se organizira u saradnji s Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine i Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Podrška za rodnu ravnopravnost” koji finansira Švedska.

Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH naznačila je da Agencija za statistiku u kontinuitetu objavljuje publikaciju “Žene i muškarci“ od 2005. godine.

“Mi smo još uvijek tradicionalno društvo i možda u nekim segmentima neke brojke pokazuju još veće razlike nego što su bile u prethodnom periodu. Jasno je da nam je prirodni priraštaj negativan,15. 000 smo od prošle godine u minusu. Manji broj je rođenih nego umrlih. Rodilje su nam sve starije i prvo dijete rađaju sada već sa 27 godina, a prije deset godina su bile tri godine mlađe”, istaknula je Ćužić.

Kaže da podaci pokazuju da na visokoškolskom obrazovanju na doktoratima u BiH ima više muškaraca nego žena, dok je na upis na studije više upisanih žena nego muškaraca.

“Pokazuje se da još uvijek postoji stakleni strop kad je u pitanju karijera žene. Pokazuje se kolika je podijeljenost po pitanju spolova. U upravnim odborima sportskih saveza imamo svega sedam posto žena, a sve ostalo su muškarci bez obzira na to o kojem se sportu radi”, navodi Ćuzić.

Objasnila je da prikupljeni podaci prikazuju trendove i obrasce ponašanja i pomažu da se shvati kako pitanje spolova utječe na pojedince i društvo općenito, ali i da ukazuju na potrebu za promjenama i intervencijama radi postizanja rodne ravnopravnosti.

“Osiguravaju se podaci potrebn nadležnim, zakonodavnim i izvršnim organima uprave svih nivoa vlasti u BiH kako bi ispunili svoju zakonsku obavezu praćenja, realizacije i programskih ciljeva iz gender akcionog plana BiH i provođenju međunarodnih standarda u oblasti spolova. Nadamo se da će publikacija doprinijeti razbijanju stereotipa i unapređenju splone ravnopravnosti u svim vidovima javnog i privatnog života”, istaknula je.

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, napominje da na neravnopravnost spoloa utječu kompleksni elementi šireg ekonomskog, društvenog i sociokulturnog konteksta.

“Imamo uvriježenu praksu da su žene te koje vode brigu za kućanske poslove, djecu i starije članove porodice. To je primarno ženska uloga što proizlazi nažalost iz stereotipa i tradicionalno neravnomjerne raspodjele poslova žene i muškarca. Uradili smo analizu koja je pokazala da čak i kod zaposlenih žena 89 posto kućanskih poslova i svih poslova koji se tiču brige o djeci i starijim je na plećima žena”, napominje ona.

Kaže da je narušena bezbjedonosna situaciji u BiH bila narušena i mnogo ranije. U publikaciji je čak istaknuto da je u periodu od januara 2021. godine do jula 2023. godine primljeno ukupno 17.049 poziva na SOS telefone za žrtve nasilja u porodici.

Podsjećamo, u BiH su u funkciji dvije SOS linije koje služe za prijavljivanje nasilja u porodici, 1264 za Republiku Srpsku i 1265 za Federaciju BiH. U publikaciji se navodi da ove linije pozivaju gotovo isključivo žene.

“Ovakva situacija je bila i ranije, međutim slučaj Nizame koji je viralno krenuo u svijet i u naše društvo nas je sve okrenuo da više pažnje posvećujemo ovim slučajevima. Nažalost, ovi slučajevi nasilja nad ženama nisu u direktnoj nadležnosti agencije. Više su u nadležnosti na entitetskm gender centrima. Međutim, naravno da mi ne sjedimo skrštenih ruku i mi smo puno ranije već 2019. godine napravili jedan odbor za praćenje Istanbulske konvencije kad pokušavamo na sistematski način pratiti slučajeve femicida i da dođemo do uzroka koji su doveli do toga”, napomenula je Filipović-Hadžiabdić.

Smatra da je neophodno da dođe do promjene zakonodavstva, mada tvrdi da sama promjena zakonodavstva neće spriječiti nasilje.

“Ozbiljno se treba pristupiti procjeni i izradi plana mjera i to adekvatanog plan mjera zaštite s ostalim subjektima kao što su centri za socijalni rad i nevladine organizacije. Trenutno je u Federaciji u toku izmjena odnosno donošenje novog zakona o zaštiti od nasilja nad ženama. Naravno tu je još niz drugih mjera koje svi kao društvo moramo biti svjesni. Nije to više samo policija icentri za socijalni rad, mi kao pojedinci smo također obavezni da kočimo nasilje i prijavimo to policiji jer možda nekom spasimo život”, napomenula je.

Događaj je održan u organizaciji UN Women BiH, u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH i Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, u sklopu projekta “Podrška za rodnu ravnopravnost” kojeg finansira Švedska, s ciljem poboljšanja učinkovitosti institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u BiH.