Bosna i Hercegovina najgora je u regionu po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji je objavio Transparency International (TI), a druga je najlošije pozicionirana zemlja u Evropi kada je riječ o stanju korupcije u zemlji. Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35 na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat).

Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine. Taj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108. mjestu u svijetu od 180 zemalja.

Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa. Kao ključni razlog takvog stanja za Bosnu i Hercegovinu, u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i imaju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije.

“Za to posljednje ‘najzaslužnije’ su vlasti u Republici Srpskoj, koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Osim toga se dodaje da će zakon o imunitetu RS, ako bude usvojen, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava jer će onemogućiti procesuiranje visokih zvaničnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj BiH”, navode iz TIBiH.

U regionalnom izvještaju se navodi da su pravosudni sistemi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a to potvrđuju i podaci koje TIBiH objavljuje svake godine “gdje imamo porazne rezultate kad je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju”.

“U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim zvaničnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i Energolinije, gdje za višemilionsku štetu po javni interes na kraju niko nije odgovarao. Takođe, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TIBiH, gdje više od 40 posto građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) nisu još osigurale integritet sudija i tužilaca, jer je ta institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona”, ističe se u izvještaju.

Izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić ističe kako su na sceni sistemski napori urušavanja ključnih institucija.

“Umjesto jačanja nezavisnosti i efikasnosti tužilaštava i sudova, na sceni imamo sistemske napore urušavanja ključnih institucija, procesuiranje na osnovu političkih direktiva i interesa, dok neformalne interesne mreže unutar pravosuđa odgovornost i račune polažu politici i organizovanom kriminalu, a ne građanima”, kazala je Korajlić na konferenciji za medije.

Prema njenim riječima, sličan pristup bosanskohercegovačkih vlasti vidjeli smo i kod provođena ostalih antikorupcijskih reformi, gdje su brojni reformski zakoni obesmišljeni i usvojeni samo radi privida reformi. I dalje se čeka, navela je dalje, usvajanje ključnih zakona neophodnih za efikasniju borbu protiv korupcije poput zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije u Federaciji BiH te novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u.

Također, izostale su i reforme javne uprave, javnih preduzeća i najvažnija izborna reforma, gdje ponovo imamo pokušaje vlasti da, kako je kazala Korajlić, obesmisle tehničke izmjene Izbornog zakona i ostave prostor za krađu glasova, trgovinu biračkim odborima i zloupotrebu javnih resursa.

TIBiH naglašava kako se zbog toga Bosna i Hercegovina u ovogodišnjoj ocjeni CPI za regiju Istočne Evrope i Centralne Azije pominje među zemljama koje već godinama bilježe nazadak, zajedno sa Turskom, Tadžikistanom, Srbijom i Rusijom, koji bilježe najgori rezultat dosad.

S druge strane, neke zemlje te regije u posljednjih deset godina napravile su značajan napredak u borbi protiv korupcije. Među njima su Moldavija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kosovo, navodi Transparency International BiH.

Bosna i Hercegovina najgora je u regionu po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji je objavio Transparency International (TI), a druga je najlošije pozicionirana zemlja u Evropi kada je riječ o stanju korupcije u zemlji. Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35 na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat).

Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine. Taj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108. mjestu u svijetu od 180 zemalja.

Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa. Kao ključni razlog takvog stanja za Bosnu i Hercegovinu, u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i imaju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije.

“Za to posljednje ‘najzaslužnije’ su vlasti u Republici Srpskoj, koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Osim toga se dodaje da će zakon o imunitetu RS, ako bude usvojen, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava jer će onemogućiti procesuiranje visokih zvaničnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj BiH”, navode iz TIBiH.

U regionalnom izvještaju se navodi da su pravosudni sistemi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a to potvrđuju i podaci koje TIBiH objavljuje svake godine “gdje imamo porazne rezultate kad je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju”.

“U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim zvaničnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i Energolinije, gdje za višemilionsku štetu po javni interes na kraju niko nije odgovarao. Takođe, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TIBiH, gdje više od 40 posto građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) nisu još osigurale integritet sudija i tužilaca, jer je ta institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona”, ističe se u izvještaju.

Izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić ističe kako su na sceni sistemski napori urušavanja ključnih institucija.

“Umjesto jačanja nezavisnosti i efikasnosti tužilaštava i sudova, na sceni imamo sistemske napore urušavanja ključnih institucija, procesuiranje na osnovu političkih direktiva i interesa, dok neformalne interesne mreže unutar pravosuđa odgovornost i račune polažu politici i organizovanom kriminalu, a ne građanima”, kazala je Korajlić na konferenciji za medije.

Prema njenim riječima, sličan pristup bosanskohercegovačkih vlasti vidjeli smo i kod provođena ostalih antikorupcijskih reformi, gdje su brojni reformski zakoni obesmišljeni i usvojeni samo radi privida reformi. I dalje se čeka, navela je dalje, usvajanje ključnih zakona neophodnih za efikasniju borbu protiv korupcije poput zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije u Federaciji BiH te novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u.

Također, izostale su i reforme javne uprave, javnih preduzeća i najvažnija izborna reforma, gdje ponovo imamo pokušaje vlasti da, kako je kazala Korajlić, obesmisle tehničke izmjene Izbornog zakona i ostave prostor za krađu glasova, trgovinu biračkim odborima i zloupotrebu javnih resursa.

TIBiH naglašava kako se zbog toga Bosna i Hercegovina u ovogodišnjoj ocjeni CPI za regiju Istočne Evrope i Centralne Azije pominje među zemljama koje već godinama bilježe nazadak, zajedno sa Turskom, Tadžikistanom, Srbijom i Rusijom, koji bilježe najgori rezultat dosad.

S druge strane, neke zemlje te regije u posljednjih deset godina napravile su značajan napredak u borbi protiv korupcije. Među njima su Moldavija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kosovo, navodi Transparency International BiH.