Ustavni sud Bosne i Hercegovine od danas nema nijednog sudiju kojeg je birala Narodna skupština RS-a jer sudija Zlatko M. Knežević će biti u prijevremenoj penziji. Time Ustavni sud, koji treba imati devet sudija, ostaje na njih šest.

Postavlja se pitanje kakve su pravne, ali i političke posljedice toga što Ustavni sud BiH neće imati više nijednog sudiju iz RS-a.

“Pravne nikakve, a političke mogu biti svakakve s obzirom na politiku nosilaca vlasti u RS-u”, kazao je Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava.

Pojasnio je da u Ustavu stoji da Ustavni sud BiH odlučuje većinom članova, što znači da je od devet dovoljno pet da su na sjednici.

“Nema posljedica da radi sud. Političkih posljedica ima već sada. Mogu biti da RS odluke Ustavnog suda BiH, u takvom sastavu gdje nema sudija koje je imenovao NSRS, neće provoditi. To je jedna od mogućih posljedica. Ko zna šta se sve može dogoditi i šta nije predvidivo”, dodao je Pobrić.

Dževad Mahmutović, pravnik i delegat Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a, također je kazao da Ustavni sud BiH u formalnom smislu sud može i dalje raditi i donositi odluke.

Međutim, dodao je, problem je što se ne može sastati Veliko vijeće ovog suda, kojeg čine domaće sudije i rješava većinu predmeta koji se odnose na povrede prava građana u različitim postupcima.

“Tako da Ustavni sud to sada radi u plenarnoj sjednici, a onda to znači da se mora prevoditi na engleski sudijama strancima i to nepotrebno traje dugo”, rekao je Mahmutović.

Napomenuo je da, kada je u pitanju popuna nedostajućih sudija, ako nadležni parlamenti RS-a i FBiH to ne urade, onda je to obaveza visokog predstavnika.

“Politički, entitetske vlasti nastoje blokirati Ustavni sud i to bi trebao spriječiti visoki predstavnik”, naglasio je Mahmutović.

I Ustavni sud BiH je ranije saopćio da je, zbog nemogućnosti rada Velikog vijeća Ustavnog suda BiH, prisiljen predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama.

Međutim, na ovaj način se može riješiti samo ograničen broj predmeta.

Iz suda su napomenuli da predmeti koji se u ovakvoj situaciji upućuju na plenarnu sjednicu su samo oni koji su hitni ili u kojima se donosi odluka o dopustivosti, ali da uprkos velikim naporima čak ni svi hitni predmeti ne mogu u isto vrijeme biti upućeni na istu plenarnu sjednicu.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine od danas nema nijednog sudiju kojeg je birala Narodna skupština RS-a jer sudija Zlatko M. Knežević će biti u prijevremenoj penziji. Time Ustavni sud, koji treba imati devet sudija, ostaje na njih šest.

Postavlja se pitanje kakve su pravne, ali i političke posljedice toga što Ustavni sud BiH neće imati više nijednog sudiju iz RS-a.

“Pravne nikakve, a političke mogu biti svakakve s obzirom na politiku nosilaca vlasti u RS-u”, kazao je Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava.

Pojasnio je da u Ustavu stoji da Ustavni sud BiH odlučuje većinom članova, što znači da je od devet dovoljno pet da su na sjednici.

“Nema posljedica da radi sud. Političkih posljedica ima već sada. Mogu biti da RS odluke Ustavnog suda BiH, u takvom sastavu gdje nema sudija koje je imenovao NSRS, neće provoditi. To je jedna od mogućih posljedica. Ko zna šta se sve može dogoditi i šta nije predvidivo”, dodao je Pobrić.

Dževad Mahmutović, pravnik i delegat Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a, također je kazao da Ustavni sud BiH u formalnom smislu sud može i dalje raditi i donositi odluke.

Međutim, dodao je, problem je što se ne može sastati Veliko vijeće ovog suda, kojeg čine domaće sudije i rješava većinu predmeta koji se odnose na povrede prava građana u različitim postupcima.

“Tako da Ustavni sud to sada radi u plenarnoj sjednici, a onda to znači da se mora prevoditi na engleski sudijama strancima i to nepotrebno traje dugo”, rekao je Mahmutović.

Napomenuo je da, kada je u pitanju popuna nedostajućih sudija, ako nadležni parlamenti RS-a i FBiH to ne urade, onda je to obaveza visokog predstavnika.

“Politički, entitetske vlasti nastoje blokirati Ustavni sud i to bi trebao spriječiti visoki predstavnik”, naglasio je Mahmutović.

I Ustavni sud BiH je ranije saopćio da je, zbog nemogućnosti rada Velikog vijeća Ustavnog suda BiH, prisiljen predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama.

Međutim, na ovaj način se može riješiti samo ograničen broj predmeta.

Iz suda su napomenuli da predmeti koji se u ovakvoj situaciji upućuju na plenarnu sjednicu su samo oni koji su hitni ili u kojima se donosi odluka o dopustivosti, ali da uprkos velikim naporima čak ni svi hitni predmeti ne mogu u isto vrijeme biti upućeni na istu plenarnu sjednicu.