Oni koji na dubinama od nekoliko stotina metara osiguravaju naš elektroenergetski sektor stabilnim – nerijetko su zaboravljeni. Za rudare najčešće čujemo za vrijeme nesreća ili radničkog neposluha. Ova godina ostaje u znaku još jedne velike borbe zeničkih rudara. Iako gorka, pobjeda je ovaj put u njihovim rukama. Kraj ove godine za sve rudare donio je novi, povoljniji kolektivni ugovor.

Radnički neposluh bio je gotovo svakodnevnica zeničkog rudnika protekle godine. Rudari bez plate i toplog obroka iz mjeseca u mjesec. Razlog – blokade po raznim osnovama i zbog različitih potraživača.

“Ovo ovako više ne ide. Ovi rudari samo traže izlaz, a izlaz je da se njihovo pitanje riješi na bilo koji način, je li to uplata doprinosa, rješenje je da RMU Zenica nema perspektivu – neka nam to kažu”, izjavio je u maju Nedžad Duraković, predsjednik Sindikata Pogona Raspotočje ZD RMU Zenica.

Da će agoniji doći kraj, činilo se sredinom godine kada je Uprava Zavisnog društva Rudnika mrkog uglja Zenica donijela odluku da prekine rudarske radove u pogonu “Stara jama” te da proizvodne radnike prebaci u pogon “Raspotočje”. No, i sljedeći 25. dočekali su bez plate. Bio je to razlog zatvaranja 16 komorata dublje od 300 metara pod zemljom na više od 48 sati.

“Ne može ovaj broj ljudi, 800 i nešto, ova šaka jada u jami izdržavati. Treba se napraviti koliko ih treba u jami, koliko njih treba opsluživati. A ovo ostalo – nećemo ni njih pustiti na ulicu, socijalno na prihvatljiv nacin zbrinjavati”, kazao je u julu Elvedin Avdić, predsjednik Samostalnog sindikata ZD RMU Zenica.

Rješenje je stiglo u formi reorganizacije i nove sistematizacije prema finansijskoj konsolidaciji Elektroprivrede. Drastično smanjenje broja radnika počelo je potpisivanjem prvih sporazumnih prekida ugovora o radu, a slijede još dvije faze. Od 1.400 radnika, koliko ih je ugalj kopalo u ovom rudniku prije četiri godine, po završetku ovog procesa ostat će tek 520.

Kako navodi Mensur Hukić, direktor ZD RMU Zenica, do sada je potpisan 51 potpisan sporazum o raskidu radnog odnosa gdje će radnicima biti isplaćene stimulativne otpremnine:

“Ostali radnici, po programu zbrinjavanja viška zaposlenika, u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnom ugovoru, njima će biti isplaćene otpremnine – to je njih 94 ili 95.”

“Zbog nemogućnosti da se ispune svi uslovi, odlučili smo se za neku optimalizaciju brojnog stanja i da pokušamo, a i zbog potrebe za ugljem, još imati aktivne rudarske radove u tom rudniku”, izjavio je Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH.

No, obustave koje su prethodile ovakvom rješenju koštale su rudnik umanjene proizvodnje, te povećanjem pritiska da se proizvodnja vrati na 30.000 tona.

“U RMU Zenica je pokrenut program zbrinjavanja viška radnika – mislimo da tim programom, barem kako menadžment predviđa, može se dodatno obezbijediti da RMU Zenica u doglednoj budućnosti uz svoje proizvodne kapacitete može samostalno funkcionisati”, kazao je Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH.

Hljeb sa sedam kora u narednoj godini zaradit će njih gotovo 300 manje nego na početku ove. No, za one koji ostaju da održavaju naš elektroenergetski sektor stabilnim, najvažnije je da za svoja prava više nikada ne moraju moliti na ulici.

Oni koji na dubinama od nekoliko stotina metara osiguravaju naš elektroenergetski sektor stabilnim – nerijetko su zaboravljeni. Za rudare najčešće čujemo za vrijeme nesreća ili radničkog neposluha. Ova godina ostaje u znaku još jedne velike borbe zeničkih rudara. Iako gorka, pobjeda je ovaj put u njihovim rukama. Kraj ove godine za sve rudare donio je novi, povoljniji kolektivni ugovor.

Radnički neposluh bio je gotovo svakodnevnica zeničkog rudnika protekle godine. Rudari bez plate i toplog obroka iz mjeseca u mjesec. Razlog – blokade po raznim osnovama i zbog različitih potraživača.

“Ovo ovako više ne ide. Ovi rudari samo traže izlaz, a izlaz je da se njihovo pitanje riješi na bilo koji način, je li to uplata doprinosa, rješenje je da RMU Zenica nema perspektivu – neka nam to kažu”, izjavio je u maju Nedžad Duraković, predsjednik Sindikata Pogona Raspotočje ZD RMU Zenica.

Da će agoniji doći kraj, činilo se sredinom godine kada je Uprava Zavisnog društva Rudnika mrkog uglja Zenica donijela odluku da prekine rudarske radove u pogonu “Stara jama” te da proizvodne radnike prebaci u pogon “Raspotočje”. No, i sljedeći 25. dočekali su bez plate. Bio je to razlog zatvaranja 16 komorata dublje od 300 metara pod zemljom na više od 48 sati.

“Ne može ovaj broj ljudi, 800 i nešto, ova šaka jada u jami izdržavati. Treba se napraviti koliko ih treba u jami, koliko njih treba opsluživati. A ovo ostalo – nećemo ni njih pustiti na ulicu, socijalno na prihvatljiv nacin zbrinjavati”, kazao je u julu Elvedin Avdić, predsjednik Samostalnog sindikata ZD RMU Zenica.

Rješenje je stiglo u formi reorganizacije i nove sistematizacije prema finansijskoj konsolidaciji Elektroprivrede. Drastično smanjenje broja radnika počelo je potpisivanjem prvih sporazumnih prekida ugovora o radu, a slijede još dvije faze. Od 1.400 radnika, koliko ih je ugalj kopalo u ovom rudniku prije četiri godine, po završetku ovog procesa ostat će tek 520.

Kako navodi Mensur Hukić, direktor ZD RMU Zenica, do sada je potpisan 51 potpisan sporazum o raskidu radnog odnosa gdje će radnicima biti isplaćene stimulativne otpremnine:

“Ostali radnici, po programu zbrinjavanja viška zaposlenika, u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnom ugovoru, njima će biti isplaćene otpremnine – to je njih 94 ili 95.”

“Zbog nemogućnosti da se ispune svi uslovi, odlučili smo se za neku optimalizaciju brojnog stanja i da pokušamo, a i zbog potrebe za ugljem, još imati aktivne rudarske radove u tom rudniku”, izjavio je Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH.

No, obustave koje su prethodile ovakvom rješenju koštale su rudnik umanjene proizvodnje, te povećanjem pritiska da se proizvodnja vrati na 30.000 tona.

“U RMU Zenica je pokrenut program zbrinjavanja viška radnika – mislimo da tim programom, barem kako menadžment predviđa, može se dodatno obezbijediti da RMU Zenica u doglednoj budućnosti uz svoje proizvodne kapacitete može samostalno funkcionisati”, kazao je Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH.

Hljeb sa sedam kora u narednoj godini zaradit će njih gotovo 300 manje nego na početku ove. No, za one koji ostaju da održavaju naš elektroenergetski sektor stabilnim, najvažnije je da za svoja prava više nikada ne moraju moliti na ulici.