Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Evropa treba da oslobodi BiH kolonijalnog statusa, visokog predstavnika Kristijana Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH.

Dodik je ocijenio da u Evropskoj uniji (EU) nema jedinstva i da Evropu “ne čekaju svijetli dani”, što će se odraziti i na zemlje Balkana, o čemu će, kao je naveo, biti riječi na Samitu EU koji se održava u Briselu.

“Ako donesu odluku da BiH dobije pregovarački status, onda je to politička odluka. To će uraditi ako taj status daju Ukrajini i Moldaviji. BiH treba da oslobode kolonijalnog statusa, Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH”, kazao je on novinarima u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, u Briselu se održava “veoma težak samit”, koji će pokazati u kakvom je stanju EU, dodavši da u EU nema jedinstva o ključnim pitanjima.

“Evropa je puna problema i to sam vidio nedavno kada sam boravio u Briselu. Sjetio sam se ulazaka u Savezno izvršno vijeće bivše Јugoslavije pred sam raspad te zemlje. Ne mora to ništa značiti, ali vidim da u Evropi ne postoji konsenzus o svim pitanjima”, kazao je Dodik.

Dodao je da je EU “promašila” politiku u vezi sa sukobom u Ukrajini i da će SAD “pokušati da svale teret sukoba na Brisel”.

“Evropa je vodila pogrešnu politiku i izgubila je liderstvo. Promašila je politiku oko rata i potcijenila Rusiju. Sve što su mogli da promaše, promašili su. Rusija i (ruski predsjednik Vladimir) Putin su se pokazali moćnim i stabilnim i to sada ni oni ne spore u svojim izvještajima”, ocijenio je Dodik.

Govoreći o otvaranju pristupnih pregovora BiH sa EU, on je naveo da to “ništa ne znači i ne prejudicira”, podsjetivši na status Turske koja je prije nekoliko decenija započela proces pristupanja.

Dodik je danas u Banjaluci prisustvovao promociji projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja”, na kojoj je prikazan dio svjedočenja majki, djece, supruga i rodbine ubijenih Srba tokom ratova na prostoru bivše Јugoslavije.

On je naveo da je srpski narod najveći stradalnik u prošlom vijeku na prostoru bivše Јugoslavije, ističući da je izuzetno značajno vizuelno arhiviranje ovog stradanja za generacije koje dolaze.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Evropa treba da oslobodi BiH kolonijalnog statusa, visokog predstavnika Kristijana Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH.

Dodik je ocijenio da u Evropskoj uniji (EU) nema jedinstva i da Evropu “ne čekaju svijetli dani”, što će se odraziti i na zemlje Balkana, o čemu će, kao je naveo, biti riječi na Samitu EU koji se održava u Briselu.

“Ako donesu odluku da BiH dobije pregovarački status, onda je to politička odluka. To će uraditi ako taj status daju Ukrajini i Moldaviji. BiH treba da oslobode kolonijalnog statusa, Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH”, kazao je on novinarima u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, u Briselu se održava “veoma težak samit”, koji će pokazati u kakvom je stanju EU, dodavši da u EU nema jedinstva o ključnim pitanjima.

“Evropa je puna problema i to sam vidio nedavno kada sam boravio u Briselu. Sjetio sam se ulazaka u Savezno izvršno vijeće bivše Јugoslavije pred sam raspad te zemlje. Ne mora to ništa značiti, ali vidim da u Evropi ne postoji konsenzus o svim pitanjima”, kazao je Dodik.

Dodao je da je EU “promašila” politiku u vezi sa sukobom u Ukrajini i da će SAD “pokušati da svale teret sukoba na Brisel”.

“Evropa je vodila pogrešnu politiku i izgubila je liderstvo. Promašila je politiku oko rata i potcijenila Rusiju. Sve što su mogli da promaše, promašili su. Rusija i (ruski predsjednik Vladimir) Putin su se pokazali moćnim i stabilnim i to sada ni oni ne spore u svojim izvještajima”, ocijenio je Dodik.

Govoreći o otvaranju pristupnih pregovora BiH sa EU, on je naveo da to “ništa ne znači i ne prejudicira”, podsjetivši na status Turske koja je prije nekoliko decenija započela proces pristupanja.

Dodik je danas u Banjaluci prisustvovao promociji projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja”, na kojoj je prikazan dio svjedočenja majki, djece, supruga i rodbine ubijenih Srba tokom ratova na prostoru bivše Јugoslavije.

On je naveo da je srpski narod najveći stradalnik u prošlom vijeku na prostoru bivše Јugoslavije, ističući da je izuzetno značajno vizuelno arhiviranje ovog stradanja za generacije koje dolaze.