Britanska kompanija Adriatic Metals pokrenula je tužbu protiv građanske aktivistice Hajrije Čobo iz Kaknja zbog navodne povrede ugleda ovog koncesionara koji se bavi istraživanjem i eksploatacijom ruda u Varešu.

Kompanija traži od tužene naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2000 KM sa zateznim kamatama od dana objave reportaže Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pod nazivom „Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama“. U tužbi se tvrdi da je aktivistica Čobo iznijela neistine u spomenutoj reportaži, koja između ostalog problematizira i smanjenje jednokratne koncesione naknade sa 10.000 na 150 KM za hektar uglavnom visokovrijedne šume u Varešu.

Kao prilog tužbi, navedeni su i drugi medijski nastupi aktivistice koja zagovara pravo na pitku vodu, pa i statusi drugih osoba na Facebook stranici Zaštitimo Mehorić gdje se već duže vrijeme upozorava na evidentno ugrožavanje vodoopskrbe. Iako se u tužbi navodi da su ove tvrdnje neutemeljene, brojni dokumenti koje su općinske vlasti Kaknja dostavile, ne samo Adriatic Metals-u, već i na mnoštvo drugih adresa nadležnih u Federaciji BiH, svjedoče da je ova bojazan građana itekako opravdana.

Posebno zabrinjavaju upozorenja Javnog poduzeća „Vodokom“ Kakanj da pojedine ovogodišnje analize vode pokazuju pojavu teškog, i prema međunarodnim agencijama, kancerogenog metala kadmijuma. Radi se o značajnom povećanju u odnosu na ranije stanje, kada nije bilo radova u vodozaštitnim zonama, odnosno u koritu rijeke Bukovice koja napaja Kakanj pitkom vodom.

Tužbu Adriatic Metalsa treba posmatrati i u kontekstu odluke Sekretarijata Bernske Konvencije pri Vijeću Evrope kojom se nalaže nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini da zaustave eksploataciju ruda u Varešu dok se ne razjasne činjenice koje je u svojoj tužbi iznijela upravo aktivistica Čobo. Sekretarijat je izrazio žaljenje zbog izostanka zvaničnog odgovora bh. vlasti, potpisnice Bernske konvencije, ključnog sporazuma za zaštitu prirodnih vrsta i njihovih staništa. Sekretarijat je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog problema koje je tužitelj iznio o rudarskim aktivnostima Adriatic Metalsa, što može rezultirati gubitkom vrsta, degradacijom staništa i zagađenjem zraka, vode i tla te štetnim posljedicama za ekosistem. Također, istaknuta je zabrinutost zbog nedostatka učešća lokalnog stanovništva u procesu donošenja odluka.

S obzirom na nedavne odluke i predložene zakone u oba entiteta, koji bi koncesionarima trebali olakšati eksploataciju ruda i minerala, postaje očigledno da se sa pritiskom na prirodna bogatstva, povećava i pritisak na građane koji upozoravaju na štetnost i posljedice ove “rasprodaje”.

Tvrdnjom da tužba protiv aktivistice Čobo ima i preventivnu ulogu, Adriatic Metals i ne krije da se radi o klasičnom zastrašivanju, odnosno o takozvanoj „SLAPP tužbi“ koja je specifičan oblik pritiska na medije i aktiviste s ciljem da se iscrpi i uguši njihov angažman.

U konkretnom slučaju cilj je utišati javnu kritiku i bilo kakav oblik građanskog aktivizma i upozoravanja na štetne posljedice rudarskih aktivnosti koje očigledno predstavljaju sve veći problem, ne samo u Kaknju nego i širom Bosne i Hercegovine.

Posebno je interesantno je da se ovakvim gušenjem slobode govora koristi kompanija koja dolazi iz države koja demokratiju i ljudska prava ističe kao dio svoga identiteta.

Britanska kompanija Adriatic Metals pokrenula je tužbu protiv građanske aktivistice Hajrije Čobo iz Kaknja zbog navodne povrede ugleda ovog koncesionara koji se bavi istraživanjem i eksploatacijom ruda u Varešu.

Kompanija traži od tužene naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2000 KM sa zateznim kamatama od dana objave reportaže Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pod nazivom „Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama“. U tužbi se tvrdi da je aktivistica Čobo iznijela neistine u spomenutoj reportaži, koja između ostalog problematizira i smanjenje jednokratne koncesione naknade sa 10.000 na 150 KM za hektar uglavnom visokovrijedne šume u Varešu.

Kao prilog tužbi, navedeni su i drugi medijski nastupi aktivistice koja zagovara pravo na pitku vodu, pa i statusi drugih osoba na Facebook stranici Zaštitimo Mehorić gdje se već duže vrijeme upozorava na evidentno ugrožavanje vodoopskrbe. Iako se u tužbi navodi da su ove tvrdnje neutemeljene, brojni dokumenti koje su općinske vlasti Kaknja dostavile, ne samo Adriatic Metals-u, već i na mnoštvo drugih adresa nadležnih u Federaciji BiH, svjedoče da je ova bojazan građana itekako opravdana.

Posebno zabrinjavaju upozorenja Javnog poduzeća „Vodokom“ Kakanj da pojedine ovogodišnje analize vode pokazuju pojavu teškog, i prema međunarodnim agencijama, kancerogenog metala kadmijuma. Radi se o značajnom povećanju u odnosu na ranije stanje, kada nije bilo radova u vodozaštitnim zonama, odnosno u koritu rijeke Bukovice koja napaja Kakanj pitkom vodom.

Tužbu Adriatic Metalsa treba posmatrati i u kontekstu odluke Sekretarijata Bernske Konvencije pri Vijeću Evrope kojom se nalaže nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini da zaustave eksploataciju ruda u Varešu dok se ne razjasne činjenice koje je u svojoj tužbi iznijela upravo aktivistica Čobo. Sekretarijat je izrazio žaljenje zbog izostanka zvaničnog odgovora bh. vlasti, potpisnice Bernske konvencije, ključnog sporazuma za zaštitu prirodnih vrsta i njihovih staništa. Sekretarijat je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog problema koje je tužitelj iznio o rudarskim aktivnostima Adriatic Metalsa, što može rezultirati gubitkom vrsta, degradacijom staništa i zagađenjem zraka, vode i tla te štetnim posljedicama za ekosistem. Također, istaknuta je zabrinutost zbog nedostatka učešća lokalnog stanovništva u procesu donošenja odluka.

S obzirom na nedavne odluke i predložene zakone u oba entiteta, koji bi koncesionarima trebali olakšati eksploataciju ruda i minerala, postaje očigledno da se sa pritiskom na prirodna bogatstva, povećava i pritisak na građane koji upozoravaju na štetnost i posljedice ove “rasprodaje”.

Tvrdnjom da tužba protiv aktivistice Čobo ima i preventivnu ulogu, Adriatic Metals i ne krije da se radi o klasičnom zastrašivanju, odnosno o takozvanoj „SLAPP tužbi“ koja je specifičan oblik pritiska na medije i aktiviste s ciljem da se iscrpi i uguši njihov angažman.

U konkretnom slučaju cilj je utišati javnu kritiku i bilo kakav oblik građanskog aktivizma i upozoravanja na štetne posljedice rudarskih aktivnosti koje očigledno predstavljaju sve veći problem, ne samo u Kaknju nego i širom Bosne i Hercegovine.

Posebno je interesantno je da se ovakvim gušenjem slobode govora koristi kompanija koja dolazi iz države koja demokratiju i ljudska prava ističe kao dio svoga identiteta.