Nema novih prijaveljenih slučajeva velikog kašlja (hripavac, magareći kašalj, pertusis) u Bosni i Hercegovini, nakon što je krajem prošle sedmice Institut za javno zdravlje Republike Srpske objavio da su u ovom entitetu evidentirana četiri slučaja obolijevanja.

“Nemamo novih prijava, do sada su zvanično potvrđena četiri slučaja obolijevanja od velikog kašlja”, kazali su za Faktor.ba iz Instituta za javno zdravlje RS-a.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH navode kako se epidemiološka situacija, u vezi s velikim kašljem, kontinuirano nadzire i procjenjuje na kantonalnim nivoima i u cijeloj FBiH, ali da do sada oni nisu informisani da je u nekom kantonu potvrđen slučaj ove zarazne bolesti.

Dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo KS, kaže da do danas nisu evidentirali nijedan slučaj zarazne bolesti.

“Kako se radi o vakcinama preventabilnoj bolesti, apelirala bih na sve roditelje da odvedu djecu u dom zdravlja kojem pripadaju kako bi nadoknadili sve vakcine koje su propustili dok nema prvih simptoma bolesti, odnosno epidemije. Govorim to zato što imunitetu trebaju dvije, odnosno tri sedmice da dođe do replikacije virusa”, kaže Kurtagić-Pepić.

Veliki kašalj je visoko zarazna bolest, koja je zbog karakterističnog kašlja dobila naziv i hripavac ili magareći kašalj. Izaziva je bakterija Bordetella pertussis, iz klase Betaproteobacteriae (fam. Alcaligenaceae). Blaže oblike velikog kašlja izaziva srodna bakterija Bordetella parapertussis. Ova bolest se prenosi kapljično, putem zraka, a posebno su, prema riječima prim. dr. Jasminke Smlatić-Muhadžić, specijaliste pedijatrije u JU Dom zdravlja KS, osjetljiva djeca od jedne do pete godine života.

“Inkubacija bolesti traje od šest do 20 dana. U kliničkoj slici postoje tri stadija kroz koja prolaze oboljeli, kateralni ili početni stadij manifestira se znacima prehlade. U paroksizmalnom, drugom stadiju bolest je najizraženija, dok je treći stadij rekonvalescencije. Bolest je prilično dugog toka jer svaki od navedenih stadija traje po dvije sedmice. Naglasila bih da je drugi stadij vrlo težak sa znacima zakocenivanja i teškog disanja. Pacijenti nezadrživo kašlju bez mogućnosti zaustavljanja i teško dišu”, naglašava Smlatić-Muhadžić.

Dodaje kako je jedina moguća prevencija – vakcinacija.

“Oni koji su vakcinisani neće oboljeti, a kasnije u životu i ako obole, osjetit će blage simptome. Nevakcinisani, naročito najosljetljivija populacija male djece, najviše stradaju”, navodi pedijatrica.

Današnje vakcine koje štite od velikog kašlja su tzv. acelularne vakcine i obično dolaze u kombinaciji sa vakcinom protiv difterije (D) i tetanusa (T), te je skraćenica za ovu vakcinu DTaP.

Na pitanje, kada vakcinacija protiv velikog kašlja počinje, Smlatić-Muhadžić kaže kako se daje sa dva, četiri i šest mjeseci života, a kasnije se dijete podvrgava revakcinaciji u drugoj i šestoj godini.

“Kod male djece simptomi zaista mogu biti teški, u nekim slučajevima i kobni jer kod beba postotak smrtnosti od posljedica velikog kašlja kreće se od 0,3 do jedan posto. Vakcina protiv velikog kašlja postoji od 1959. godine, čak je i moja generacija vakcinisana. Nažalost, u proteklih nekoliko godina, naročito u godinama pandemije koronavirusa, postotak vakcinisane djece protiv pertusisa znatno je opao, zahvaljujući i antivakcinalnim lobijima. Zato smo sada u situaciji da nam prijeti epidemija”, kazala je Smlatić-Muhadžić.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH napominju kako je imunizacija najbolja mjera kojom se utječe na smanjenje obolijevanja i umiranja od zarazih bolesti.

“Zarazne bolesti protiv kojih se vakcinišu djeca su: tuberkuloza, hepatitis B, difterija, pertusis, tetanus, poliomijelitis, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbili, rubeola i parotitis. Odgodom ili odbijanjem vakcinacije djeca se izlažu riziku obolijevanja od ovih bolesti koje mogu izazvati teške posljedice”, naveli su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Nema novih prijaveljenih slučajeva velikog kašlja (hripavac, magareći kašalj, pertusis) u Bosni i Hercegovini, nakon što je krajem prošle sedmice Institut za javno zdravlje Republike Srpske objavio da su u ovom entitetu evidentirana četiri slučaja obolijevanja.

“Nemamo novih prijava, do sada su zvanično potvrđena četiri slučaja obolijevanja od velikog kašlja”, kazali su za Faktor.ba iz Instituta za javno zdravlje RS-a.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH navode kako se epidemiološka situacija, u vezi s velikim kašljem, kontinuirano nadzire i procjenjuje na kantonalnim nivoima i u cijeloj FBiH, ali da do sada oni nisu informisani da je u nekom kantonu potvrđen slučaj ove zarazne bolesti.

Dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo KS, kaže da do danas nisu evidentirali nijedan slučaj zarazne bolesti.

“Kako se radi o vakcinama preventabilnoj bolesti, apelirala bih na sve roditelje da odvedu djecu u dom zdravlja kojem pripadaju kako bi nadoknadili sve vakcine koje su propustili dok nema prvih simptoma bolesti, odnosno epidemije. Govorim to zato što imunitetu trebaju dvije, odnosno tri sedmice da dođe do replikacije virusa”, kaže Kurtagić-Pepić.

Veliki kašalj je visoko zarazna bolest, koja je zbog karakterističnog kašlja dobila naziv i hripavac ili magareći kašalj. Izaziva je bakterija Bordetella pertussis, iz klase Betaproteobacteriae (fam. Alcaligenaceae). Blaže oblike velikog kašlja izaziva srodna bakterija Bordetella parapertussis. Ova bolest se prenosi kapljično, putem zraka, a posebno su, prema riječima prim. dr. Jasminke Smlatić-Muhadžić, specijaliste pedijatrije u JU Dom zdravlja KS, osjetljiva djeca od jedne do pete godine života.

“Inkubacija bolesti traje od šest do 20 dana. U kliničkoj slici postoje tri stadija kroz koja prolaze oboljeli, kateralni ili početni stadij manifestira se znacima prehlade. U paroksizmalnom, drugom stadiju bolest je najizraženija, dok je treći stadij rekonvalescencije. Bolest je prilično dugog toka jer svaki od navedenih stadija traje po dvije sedmice. Naglasila bih da je drugi stadij vrlo težak sa znacima zakocenivanja i teškog disanja. Pacijenti nezadrživo kašlju bez mogućnosti zaustavljanja i teško dišu”, naglašava Smlatić-Muhadžić.

Dodaje kako je jedina moguća prevencija – vakcinacija.

“Oni koji su vakcinisani neće oboljeti, a kasnije u životu i ako obole, osjetit će blage simptome. Nevakcinisani, naročito najosljetljivija populacija male djece, najviše stradaju”, navodi pedijatrica.

Današnje vakcine koje štite od velikog kašlja su tzv. acelularne vakcine i obično dolaze u kombinaciji sa vakcinom protiv difterije (D) i tetanusa (T), te je skraćenica za ovu vakcinu DTaP.

Na pitanje, kada vakcinacija protiv velikog kašlja počinje, Smlatić-Muhadžić kaže kako se daje sa dva, četiri i šest mjeseci života, a kasnije se dijete podvrgava revakcinaciji u drugoj i šestoj godini.

“Kod male djece simptomi zaista mogu biti teški, u nekim slučajevima i kobni jer kod beba postotak smrtnosti od posljedica velikog kašlja kreće se od 0,3 do jedan posto. Vakcina protiv velikog kašlja postoji od 1959. godine, čak je i moja generacija vakcinisana. Nažalost, u proteklih nekoliko godina, naročito u godinama pandemije koronavirusa, postotak vakcinisane djece protiv pertusisa znatno je opao, zahvaljujući i antivakcinalnim lobijima. Zato smo sada u situaciji da nam prijeti epidemija”, kazala je Smlatić-Muhadžić.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH napominju kako je imunizacija najbolja mjera kojom se utječe na smanjenje obolijevanja i umiranja od zarazih bolesti.

“Zarazne bolesti protiv kojih se vakcinišu djeca su: tuberkuloza, hepatitis B, difterija, pertusis, tetanus, poliomijelitis, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbili, rubeola i parotitis. Odgodom ili odbijanjem vakcinacije djeca se izlažu riziku obolijevanja od ovih bolesti koje mogu izazvati teške posljedice”, naveli su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.