Više od 7.000 ljudi, većinom žena i djece, ubijeno je u brutalnim izraelskim napadima na Gazu, dok zapadne zemlje i dalje blokiraju ili jednostavno ignorišu pozive na prekid vatre.

Dopisnici agencije Anadolu prikupili su reakcije mnogih država na brutalne napade Izraela na palestinsku enklavu.

Odgovarajući na pitanja novinara tokom govora u Bijeloj kući, američki predsjednik Joe Biden rekao je da bi mogli razgovarati o prekidu vatre u izraelsko-palestinskom sukobu samo nakon što svi taoci koje drži palestinska grupa Hamas budu oslobođeni.

U nacrtu rezolucije koji su Sjedinjene Američke Države (SAD) podnijele Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 25. oktobra, na koji je kasnije uložen veto, navodi se da, iako su “teroristički napadi koje je Hamas izveo 7. oktobra oštro osuđeni”, države imaju pravo na samoodbranu.

Ukazano je na potrebu humanitarne pauze u neprijateljstvima umjesto prekida vatre, ali je naglašeno da bi Gazi trebalo pružiti potrebnu pomoć.

Na nacrte rezolucija koje je Rusija podnijela Vijeću sigurnosti 16. i 25. oktobra o hitnom proglašenju humanitarnog primirja u Gazi, SAD je uložio veto.

EU ne podržava prekid vatre

Evropska unija je objavila da neće insistirati na prekidu vatre u izraelsko-palestinskom sukobu, a Peter Stano, glasnogovornik Evropske komisije, rekao je da “u ovoj fazi nema poziva EU-a na prekid vatre”.

Stano je istakao da evropski blok nije pozvao na prekid vatre zbog tekućih napada Hamasa.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je tokom posjete Izraelu rekao da bi međunarodna koalicija formirana protiv ISIS-a mogla da se bori i protiv Hamasa i da je Francuska spremna za to, pozivajući na formiranje regionalne i nacionalne koalicije za borbu protiv terorističkih grupa.

On je rekao da borbu protiv Hamasa treba voditi na brutalan način, ali ne bez pravila i zatražio je od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da poštuje ratno pravo i dozvoli humanitarni pristup Gazi.

Macron, koji je razgovarao s palestinskim vlastima odmah nakon posjete Izraelu, kazao je da ništa ne opravdava patnje civila u Gazi.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također je podržala Izrael, rekavši “kao i svaka druga država na svijetu, Izrael ima pravo da se brani od terorizma u okviru međunarodnog prava”.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit izjavio je da je Njemačka “blisko i nepokolebljivo na strani Izraela”, odgovarajući na pitanje o prekidu vatre.

“Napad se nastavlja. Više od 200 talaca, od kojih su skoro svi brutalno kidnapovani civili, i dalje se drže u zarobljeništvu. U tom smislu, ne znam kako se može očekivati prekid vatre, jer se ovaj napad nastavlja”, rekao je on.

Španski premijer Pedro Sanchez predložio je održavanje mirovne konferencije u roku od šest mjeseci kako bi se okončao sukob između Izraela i Palestine i priznala palestinska država.

Pozivajući na hitan prekid vatre kako bi se zaustavili izraelski napadi na Pojas Gaze, on je naglasio da treba dozvoliti da pomoć ulazi u Gazu kako bi se zadovoljile humanitarne potrebe.

Sanchez je također naglasio “jasnu, potpunu i nedvosmislenu osudu Hamasovog napada na Izrael”, rekavši da “Izrael ima pravo da se brani u okviru ljudskih prava i međunarodnog prava”.

Velika Britanija predlaže “pauzu” umjesto prekida vatre

Britanski premijer Rishi Sunak izbjegao je spominjanje riječi primirje dok je ponovio stav Velike Britanije o “pravu Izraela da se brani”.

Zamjenik lidera Škotske nacionalne partije Mhairi Black upitao je Sunaka: “Koliko se situacija mora pogoršati prije nego što nam se pridružite u pozivima na humanitarni prekid vatre?”

On je ponovio da “Izrael ima pravo da se brani prema međunarodnom pravu” i da potreba za sigurnijim okruženjem “iziskuje posebne pauze, za razliku od prekida vatre”.

Sunak je kazao da je Hamas odgovoran za sukob i da će njegova vlada nastaviti pozivati Izraelce da poštuju međunarodno pravo.

Holandski premijer Mark Rutte rekao je u obraćanju na sjednici Predstavničkog doma da se zalaže za “humanitarnu pauzu u neprijateljstvima” kako bi zalihe pomoći mogle biti isporučene Gazi.

Rutte je kazao da vjeruje da je prekid vatre nepoželjan i da bi to značilo da se Izrael više ne može boriti protiv prijetnji Hamasa.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a kojem je prisustvovao početkom sedmice da njegova zemlja još jednom osuđuje Hamasove napade.

“Pozivamo na oslobađanje talaca. Nastavljamo našu snažnu podršku Izraelu na samoodbranu”, dodao je.

Radman je rekao da Hrvatska podržava i napore za humanitarnu pomoć.

“Važno je ograničiti gubitak života i ljudsku patnju”, dodao je.

Bugarski parlament takođe je izdao saopštenje u kojem osuđuje napad Hamasa i navodi da je najprirodnije pravo Izraela da se brani.

Finski premijer Petteri Orpo rekao je da “Finska osuđuje sve oblike terorizma. Izrael ima pravo da brani sebe i svoje građane u skladu s međunarodnim pravom”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda objavio je na društvenim mrežama da osuđuje napad Hamasa.

“Razgovarao sam s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom. Osudio sam Hamasovu agresiju, posebno akte nasilja nad civilima. Uvjerio sam Izrael u podršku Poljske akcijama koje imaju za cilj održavanje sigurnosti. Izrael ima pravo da zaštiti živote svojih građana”, rekao je on.

Latvijska premijerka Evika Silina rekla je da je “pravo Izraela da se brani u skladu s međunarodnim pravom neosporno”. Izraelska zastava okačena je na zgrade letonske vlade.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda izjavio je “ne može biti opravdanja za terorizam. Izrael ima pravo da se brani”.

“Moramo zaštititi živote svih civila i spriječiti humanitarnu katastrofu”, rekao je Nauseda.

Predsjednik Estonije Alar Karis rekao je “Izrael ima pravo da se brani i bori protiv besmislenog nasilja terorista. Ništa ne može opravdati Hamasove šokantne nasilne akte. Oni siju smrt, strah i destabiliziraju regiju.” Izraelska zastava podignuta je ispred predsjedničke kancelarije u znak solidarnosti sa Izraelom.

Švicarska naglašava pravo na samoodbranu

Ministarstvo vanjskih poslova Švicarske u saopštenju navodi da Švicarska još jednom osuđuje terorističke akte, neselektivno raketiranje izraelskog naroda i otmicu izraelskih državljana od strane Hamasa.

Istaknuto je i legitimno pravo Izraela na nacionalnu odbranu i sigurnost, a sve strane su pozvane da poštuju međunarodno pravo, posebno međunarodno humanitarno pravo i da poduzmu mjere za smanjenje tenzija.

Ministarstvo je saopštilo da postoji hitna potreba za privremenim prekidom borbi kako bi se civilnom stanovništvu u Gazi dostavile osnovne potrepštine i kako bi se omogućilo humanitarnim organizacijama pristup Pojasu Gaze u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

Italija i Malta podržavaju dvodržavno rješenje

Italijanska premijerka Giorgia Meloni je od početka krize isticala da Hamas mora biti osuđen za svoje zločine, da Izrael ima pravo na samoodbranu u okviru međunarodnog prava i da svi moraju zajedno raditi kako bi spriječili eskalaciju krize. Ona je ponovila da je izlaz iz krize “rješenje dvije države”.

Premijer Malte Robert Abela također je osudio sve oblike nasilja i najavio da se zalažu za dvodržavno rješenje u izraelsko-palestinskom pitanju.

Slovenija poziva na humanitarni prekid vatre

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon u izjavi na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a održanom u Luksemburgu ranije ove sedmice pozvala je na humanitarni prekid vatre kako bi se osigurala isporuka pomoći Gazi.

Fajon je rekla da sa velikom zabrinutošću prati nedostatak humanitarne pomoći Gazi i nestašice vode i hrane do kojih je došlo nakon izraelskih napada.

“Sukobi ne bi trebalo da se šire na region. Pozivamo sve da zaustave sukob i ubijanje civila. Dnevno su potrebne stotine kamiona s vodom i hranom. U ovom slučaju, ovo bi trebalo da bude naša najveća briga”, dodala je.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić poručili su da treba prekinuti borbe i pronaći mirno rješenje.

Papa Franjo, duhovni vođa katolika, tokom molitve u nedjelju izjavio je da pomno prati dešavanja u Izraelu i Palestini.

“Izražavam duboku bol i zabrinutost, molim se i stojim uz taoce, žrtve i njihove porodice. Pratim ozbiljnu humanitarnu situaciju u Gazi. Boli me što su anglikanska bolnica i grčka pravoslavna parohija također pogođeni proteklih dana”, rekao je papa.

“Ponavljam apel da se otvori područje, da humanitarna pomoć nastavi da stiže i da se taoci oslobode”, dodao je.

Ukrajina

Ukrajina je pozvala strane u izraelsko-palestinskom sukobu da poštuju međunarodno humanitarno pravo.

U saopštenju ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova naglašeno je da su bilo kakvi napadi na zdravstvene ustanove ili drugu ključnu civilnu infrastrukturu neprihvatljivi pod bilo kakvim okolnostima.

U saopštenju se pozivaju sukobljene strane da se striktno pridržavaju pravila ratovanja i da poštuju međunarodno humanitarno pravo.

“Ukrajinci duboko osjećaju bol rata. Od ključnog je značaja spriječiti povećanje broja civilnih žrtava na obje strane sukoba u Izraelu i Palestini”, dodaje se.

Također je ponovljeno uvjerenje da bliskoistočni mirovni proces treba i dalje biti osnova za napore za postizanje rješenja o dvije države kroz miran suživot Izraela i Palestine.

Rusija

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je s predstavnicima brojnih država, uključujući i one na Bliskom istoku.

Putin je takođe naglasio da treba uvijek imati u vidu zaštitu civilnog stanovništva.

“Glavni zadatak je zaustaviti krvoproliće i nasilje. U suprotnom, dalje širenje krize može izazvati teške i izuzetno opasne i destruktivne posljedice, ne samo za region Bliskog istoka. To bi se moglo preliti daleko izvan granica Bliskog istoka”, upozorio je.

Putin je rekao da je Izrael bio izložen napadu, dodajući da “Izrael na to odgovara širokim i prilično nemilosrdnim metodama. Naravno, razumijemo logiku dešavanja, ali vjerujem da treba razmišljati i o civilnom stanovništvu”.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je također saopštilo da su neprihvatljivi svako nasilje nad civilima, napadi na medicinske ustanove i drugu civilnu infrastrukturu.

Rusija je također pozvala na hitan i trajan prekid vatre koji će sve strane poštovati, ukazujući na pogoršanje humanitarne situacije u Gazi.

Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana osudilo je nasilje nad civilima u zoni sukoba, izražavajući saučešće porodicama onih koji su izgubili živote u Izraelu i Gazi.

“Pozivamo na hitnu deeskalaciju situacije”, navodi se.

Azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Jeyhun Bayramov je na sastanku Izvršnog odbora Organizacije islamske saradnje (OIC) u Džedi u Saudijskoj Arabiji pozvao na prekid vojnih operacija i tenzija.

Bayramov je rekao da međunarodna zajednica mora uložiti zajedničke napore za rješavanje krize i da je Azerbejdžan opredijeljen za islamsku solidarnost te da podržava borbu palestinskog naroda za državnost.

Kirgistan

Ministarstvo vanjskih poslova Kirgistana pozvalo je strane da proglase prekid vatre i započnu politički i diplomatski dijalog što je prije moguće.

Kazahstan

Ministarstvo vanjskih poslova Kazahstana pozvalo je Izrael da se suzdrži od upotrebe nesrazmjerne sile u Gazi, koja je dovela do smrti mnogih civila i uništenja civilne infrastrukture.

U saopštenju se navodi da se pozivaju strane da prekinu neprijateljstva što je prije moguće i da intenziviraju napore za postizanje mira, stabilnosti i sigurnosti za ljude u regionu na osnovu formule “dvije države za dva naroda”.

Ministarstvo vanjskih poslova Uzbekistana pozvalo je Palestince i Izraelce da riješe krizu.

“Pozivamo zaraćene strane da poduzmu napore za brzo okončanje oružanog sukoba i rješavanje krize političkim i diplomatskim sredstvima”, navodi se u saopštenju.

Japan

Japanska ministrica vanjskih poslova Yoko Kamikawa u obraćanju na Samitu mira u Kairu rekla je da nastavljaju podržavati “rješenje o dvije države” u izraelsko-palestinskoj krizi i da se posvećenost Japana tom pitanju nikada neće promijeniti.

Napominjući da održavaju bliske konsultacije i s Palestincima i s Izraelcima, kao i sa drugim akterima u regionu, Kamikawa je rekla da je potrebno dostaviti humanitarnu pomoć u regiju.

Ona je istakla da ne treba dozvoliti da tragedija spriječi mogućnosti za mir na Bliskom istoku, dodajući da se problem može riješiti dijalogom.

Kina

Kina poziva Izraelce i Palestince da zaustave sukob i zaštite civile.

Osuđujući akcije koje ciljaju na civile i krše međunarodno pravo, zvanični Peking također pokušava diplomatskim naporima dati doprinos smanjenju tenzija i sprečavanju humanitarne krize.

Ističući da je rješenje s dvije države jedini način za rješavanje krize, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je na sazivanje pravovremene i djelotvorne mirovne konferencije koja će primorati međunarodnu zajednicu da postigne širi konsenzus.

Turkiye poziva na prekid vatre i humanitarni koridor

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da su napadi na Gazu već prevazišli granice samoodbrane i da su se pretvorili u otvoreni čin ugnjetavanja, zvjerstva, masakra i barbarstva.

Komentarišući izjavu Evropske komisije da “još ne možemo da pozivamo na prekid vatre”, Erdogan je rekao: “Koliko još ljudi treba da umre? Koliko još djece treba da umre? Koja je vaša računica i kako je pravite? Objasnite nam ovo. Kada se proglašava prekid vatre, a kada ne?”.

“Ja se bavim politikom već 40 godina, ali nikada nismo stajali skrštenih ruku i ne možemo stajati skrštenih ruku pred ovakvim divljaštvom. Zapadne države, naizgled jednoglasno, pružaju bezuslovnu podršku izraelskoj vladi umjesto da ih pozivaju da postupe razumno”, rekao je Erdogan.

Poručio je da prije svega sve strane treba da povuku prste s okidača i da se odmah proglasi prekid vatre.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan također je ukazao na potrebu za hitnim prekidom vatre i uspostavljanjem humanitarnog koridora za pomoć. Izjavio je da Turkiye ima alternativno mirno rješenje i nudi plan za rješenje izraelsko-palestinske krize.

Više od 7.000 ljudi, većinom žena i djece, ubijeno je u brutalnim izraelskim napadima na Gazu, dok zapadne zemlje i dalje blokiraju ili jednostavno ignorišu pozive na prekid vatre.

Dopisnici agencije Anadolu prikupili su reakcije mnogih država na brutalne napade Izraela na palestinsku enklavu.

Odgovarajući na pitanja novinara tokom govora u Bijeloj kući, američki predsjednik Joe Biden rekao je da bi mogli razgovarati o prekidu vatre u izraelsko-palestinskom sukobu samo nakon što svi taoci koje drži palestinska grupa Hamas budu oslobođeni.

U nacrtu rezolucije koji su Sjedinjene Američke Države (SAD) podnijele Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 25. oktobra, na koji je kasnije uložen veto, navodi se da, iako su “teroristički napadi koje je Hamas izveo 7. oktobra oštro osuđeni”, države imaju pravo na samoodbranu.

Ukazano je na potrebu humanitarne pauze u neprijateljstvima umjesto prekida vatre, ali je naglašeno da bi Gazi trebalo pružiti potrebnu pomoć.

Na nacrte rezolucija koje je Rusija podnijela Vijeću sigurnosti 16. i 25. oktobra o hitnom proglašenju humanitarnog primirja u Gazi, SAD je uložio veto.

EU ne podržava prekid vatre

Evropska unija je objavila da neće insistirati na prekidu vatre u izraelsko-palestinskom sukobu, a Peter Stano, glasnogovornik Evropske komisije, rekao je da “u ovoj fazi nema poziva EU-a na prekid vatre”.

Stano je istakao da evropski blok nije pozvao na prekid vatre zbog tekućih napada Hamasa.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je tokom posjete Izraelu rekao da bi međunarodna koalicija formirana protiv ISIS-a mogla da se bori i protiv Hamasa i da je Francuska spremna za to, pozivajući na formiranje regionalne i nacionalne koalicije za borbu protiv terorističkih grupa.

On je rekao da borbu protiv Hamasa treba voditi na brutalan način, ali ne bez pravila i zatražio je od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da poštuje ratno pravo i dozvoli humanitarni pristup Gazi.

Macron, koji je razgovarao s palestinskim vlastima odmah nakon posjete Izraelu, kazao je da ništa ne opravdava patnje civila u Gazi.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također je podržala Izrael, rekavši “kao i svaka druga država na svijetu, Izrael ima pravo da se brani od terorizma u okviru međunarodnog prava”.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit izjavio je da je Njemačka “blisko i nepokolebljivo na strani Izraela”, odgovarajući na pitanje o prekidu vatre.

“Napad se nastavlja. Više od 200 talaca, od kojih su skoro svi brutalno kidnapovani civili, i dalje se drže u zarobljeništvu. U tom smislu, ne znam kako se može očekivati prekid vatre, jer se ovaj napad nastavlja”, rekao je on.

Španski premijer Pedro Sanchez predložio je održavanje mirovne konferencije u roku od šest mjeseci kako bi se okončao sukob između Izraela i Palestine i priznala palestinska država.

Pozivajući na hitan prekid vatre kako bi se zaustavili izraelski napadi na Pojas Gaze, on je naglasio da treba dozvoliti da pomoć ulazi u Gazu kako bi se zadovoljile humanitarne potrebe.

Sanchez je također naglasio “jasnu, potpunu i nedvosmislenu osudu Hamasovog napada na Izrael”, rekavši da “Izrael ima pravo da se brani u okviru ljudskih prava i međunarodnog prava”.

Velika Britanija predlaže “pauzu” umjesto prekida vatre

Britanski premijer Rishi Sunak izbjegao je spominjanje riječi primirje dok je ponovio stav Velike Britanije o “pravu Izraela da se brani”.

Zamjenik lidera Škotske nacionalne partije Mhairi Black upitao je Sunaka: “Koliko se situacija mora pogoršati prije nego što nam se pridružite u pozivima na humanitarni prekid vatre?”

On je ponovio da “Izrael ima pravo da se brani prema međunarodnom pravu” i da potreba za sigurnijim okruženjem “iziskuje posebne pauze, za razliku od prekida vatre”.

Sunak je kazao da je Hamas odgovoran za sukob i da će njegova vlada nastaviti pozivati Izraelce da poštuju međunarodno pravo.

Holandski premijer Mark Rutte rekao je u obraćanju na sjednici Predstavničkog doma da se zalaže za “humanitarnu pauzu u neprijateljstvima” kako bi zalihe pomoći mogle biti isporučene Gazi.

Rutte je kazao da vjeruje da je prekid vatre nepoželjan i da bi to značilo da se Izrael više ne može boriti protiv prijetnji Hamasa.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a kojem je prisustvovao početkom sedmice da njegova zemlja još jednom osuđuje Hamasove napade.

“Pozivamo na oslobađanje talaca. Nastavljamo našu snažnu podršku Izraelu na samoodbranu”, dodao je.

Radman je rekao da Hrvatska podržava i napore za humanitarnu pomoć.

“Važno je ograničiti gubitak života i ljudsku patnju”, dodao je.

Bugarski parlament takođe je izdao saopštenje u kojem osuđuje napad Hamasa i navodi da je najprirodnije pravo Izraela da se brani.

Finski premijer Petteri Orpo rekao je da “Finska osuđuje sve oblike terorizma. Izrael ima pravo da brani sebe i svoje građane u skladu s međunarodnim pravom”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda objavio je na društvenim mrežama da osuđuje napad Hamasa.

“Razgovarao sam s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom. Osudio sam Hamasovu agresiju, posebno akte nasilja nad civilima. Uvjerio sam Izrael u podršku Poljske akcijama koje imaju za cilj održavanje sigurnosti. Izrael ima pravo da zaštiti živote svojih građana”, rekao je on.

Latvijska premijerka Evika Silina rekla je da je “pravo Izraela da se brani u skladu s međunarodnim pravom neosporno”. Izraelska zastava okačena je na zgrade letonske vlade.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda izjavio je “ne može biti opravdanja za terorizam. Izrael ima pravo da se brani”.

“Moramo zaštititi živote svih civila i spriječiti humanitarnu katastrofu”, rekao je Nauseda.

Predsjednik Estonije Alar Karis rekao je “Izrael ima pravo da se brani i bori protiv besmislenog nasilja terorista. Ništa ne može opravdati Hamasove šokantne nasilne akte. Oni siju smrt, strah i destabiliziraju regiju.” Izraelska zastava podignuta je ispred predsjedničke kancelarije u znak solidarnosti sa Izraelom.

Švicarska naglašava pravo na samoodbranu

Ministarstvo vanjskih poslova Švicarske u saopštenju navodi da Švicarska još jednom osuđuje terorističke akte, neselektivno raketiranje izraelskog naroda i otmicu izraelskih državljana od strane Hamasa.

Istaknuto je i legitimno pravo Izraela na nacionalnu odbranu i sigurnost, a sve strane su pozvane da poštuju međunarodno pravo, posebno međunarodno humanitarno pravo i da poduzmu mjere za smanjenje tenzija.

Ministarstvo je saopštilo da postoji hitna potreba za privremenim prekidom borbi kako bi se civilnom stanovništvu u Gazi dostavile osnovne potrepštine i kako bi se omogućilo humanitarnim organizacijama pristup Pojasu Gaze u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

Italija i Malta podržavaju dvodržavno rješenje

Italijanska premijerka Giorgia Meloni je od početka krize isticala da Hamas mora biti osuđen za svoje zločine, da Izrael ima pravo na samoodbranu u okviru međunarodnog prava i da svi moraju zajedno raditi kako bi spriječili eskalaciju krize. Ona je ponovila da je izlaz iz krize “rješenje dvije države”.

Premijer Malte Robert Abela također je osudio sve oblike nasilja i najavio da se zalažu za dvodržavno rješenje u izraelsko-palestinskom pitanju.

Slovenija poziva na humanitarni prekid vatre

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon u izjavi na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a održanom u Luksemburgu ranije ove sedmice pozvala je na humanitarni prekid vatre kako bi se osigurala isporuka pomoći Gazi.

Fajon je rekla da sa velikom zabrinutošću prati nedostatak humanitarne pomoći Gazi i nestašice vode i hrane do kojih je došlo nakon izraelskih napada.

“Sukobi ne bi trebalo da se šire na region. Pozivamo sve da zaustave sukob i ubijanje civila. Dnevno su potrebne stotine kamiona s vodom i hranom. U ovom slučaju, ovo bi trebalo da bude naša najveća briga”, dodala je.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić poručili su da treba prekinuti borbe i pronaći mirno rješenje.

Papa Franjo, duhovni vođa katolika, tokom molitve u nedjelju izjavio je da pomno prati dešavanja u Izraelu i Palestini.

“Izražavam duboku bol i zabrinutost, molim se i stojim uz taoce, žrtve i njihove porodice. Pratim ozbiljnu humanitarnu situaciju u Gazi. Boli me što su anglikanska bolnica i grčka pravoslavna parohija također pogođeni proteklih dana”, rekao je papa.

“Ponavljam apel da se otvori područje, da humanitarna pomoć nastavi da stiže i da se taoci oslobode”, dodao je.

Ukrajina

Ukrajina je pozvala strane u izraelsko-palestinskom sukobu da poštuju međunarodno humanitarno pravo.

U saopštenju ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova naglašeno je da su bilo kakvi napadi na zdravstvene ustanove ili drugu ključnu civilnu infrastrukturu neprihvatljivi pod bilo kakvim okolnostima.

U saopštenju se pozivaju sukobljene strane da se striktno pridržavaju pravila ratovanja i da poštuju međunarodno humanitarno pravo.

“Ukrajinci duboko osjećaju bol rata. Od ključnog je značaja spriječiti povećanje broja civilnih žrtava na obje strane sukoba u Izraelu i Palestini”, dodaje se.

Također je ponovljeno uvjerenje da bliskoistočni mirovni proces treba i dalje biti osnova za napore za postizanje rješenja o dvije države kroz miran suživot Izraela i Palestine.

Rusija

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je s predstavnicima brojnih država, uključujući i one na Bliskom istoku.

Putin je takođe naglasio da treba uvijek imati u vidu zaštitu civilnog stanovništva.

“Glavni zadatak je zaustaviti krvoproliće i nasilje. U suprotnom, dalje širenje krize može izazvati teške i izuzetno opasne i destruktivne posljedice, ne samo za region Bliskog istoka. To bi se moglo preliti daleko izvan granica Bliskog istoka”, upozorio je.

Putin je rekao da je Izrael bio izložen napadu, dodajući da “Izrael na to odgovara širokim i prilično nemilosrdnim metodama. Naravno, razumijemo logiku dešavanja, ali vjerujem da treba razmišljati i o civilnom stanovništvu”.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je također saopštilo da su neprihvatljivi svako nasilje nad civilima, napadi na medicinske ustanove i drugu civilnu infrastrukturu.

Rusija je također pozvala na hitan i trajan prekid vatre koji će sve strane poštovati, ukazujući na pogoršanje humanitarne situacije u Gazi.

Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana osudilo je nasilje nad civilima u zoni sukoba, izražavajući saučešće porodicama onih koji su izgubili živote u Izraelu i Gazi.

“Pozivamo na hitnu deeskalaciju situacije”, navodi se.

Azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Jeyhun Bayramov je na sastanku Izvršnog odbora Organizacije islamske saradnje (OIC) u Džedi u Saudijskoj Arabiji pozvao na prekid vojnih operacija i tenzija.

Bayramov je rekao da međunarodna zajednica mora uložiti zajedničke napore za rješavanje krize i da je Azerbejdžan opredijeljen za islamsku solidarnost te da podržava borbu palestinskog naroda za državnost.

Kirgistan

Ministarstvo vanjskih poslova Kirgistana pozvalo je strane da proglase prekid vatre i započnu politički i diplomatski dijalog što je prije moguće.

Kazahstan

Ministarstvo vanjskih poslova Kazahstana pozvalo je Izrael da se suzdrži od upotrebe nesrazmjerne sile u Gazi, koja je dovela do smrti mnogih civila i uništenja civilne infrastrukture.

U saopštenju se navodi da se pozivaju strane da prekinu neprijateljstva što je prije moguće i da intenziviraju napore za postizanje mira, stabilnosti i sigurnosti za ljude u regionu na osnovu formule “dvije države za dva naroda”.

Ministarstvo vanjskih poslova Uzbekistana pozvalo je Palestince i Izraelce da riješe krizu.

“Pozivamo zaraćene strane da poduzmu napore za brzo okončanje oružanog sukoba i rješavanje krize političkim i diplomatskim sredstvima”, navodi se u saopštenju.

Japan

Japanska ministrica vanjskih poslova Yoko Kamikawa u obraćanju na Samitu mira u Kairu rekla je da nastavljaju podržavati “rješenje o dvije države” u izraelsko-palestinskoj krizi i da se posvećenost Japana tom pitanju nikada neće promijeniti.

Napominjući da održavaju bliske konsultacije i s Palestincima i s Izraelcima, kao i sa drugim akterima u regionu, Kamikawa je rekla da je potrebno dostaviti humanitarnu pomoć u regiju.

Ona je istakla da ne treba dozvoliti da tragedija spriječi mogućnosti za mir na Bliskom istoku, dodajući da se problem može riješiti dijalogom.

Kina

Kina poziva Izraelce i Palestince da zaustave sukob i zaštite civile.

Osuđujući akcije koje ciljaju na civile i krše međunarodno pravo, zvanični Peking također pokušava diplomatskim naporima dati doprinos smanjenju tenzija i sprečavanju humanitarne krize.

Ističući da je rješenje s dvije države jedini način za rješavanje krize, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je na sazivanje pravovremene i djelotvorne mirovne konferencije koja će primorati međunarodnu zajednicu da postigne širi konsenzus.

Turkiye poziva na prekid vatre i humanitarni koridor

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da su napadi na Gazu već prevazišli granice samoodbrane i da su se pretvorili u otvoreni čin ugnjetavanja, zvjerstva, masakra i barbarstva.

Komentarišući izjavu Evropske komisije da “još ne možemo da pozivamo na prekid vatre”, Erdogan je rekao: “Koliko još ljudi treba da umre? Koliko još djece treba da umre? Koja je vaša računica i kako je pravite? Objasnite nam ovo. Kada se proglašava prekid vatre, a kada ne?”.

“Ja se bavim politikom već 40 godina, ali nikada nismo stajali skrštenih ruku i ne možemo stajati skrštenih ruku pred ovakvim divljaštvom. Zapadne države, naizgled jednoglasno, pružaju bezuslovnu podršku izraelskoj vladi umjesto da ih pozivaju da postupe razumno”, rekao je Erdogan.

Poručio je da prije svega sve strane treba da povuku prste s okidača i da se odmah proglasi prekid vatre.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan također je ukazao na potrebu za hitnim prekidom vatre i uspostavljanjem humanitarnog koridora za pomoć. Izjavio je da Turkiye ima alternativno mirno rješenje i nudi plan za rješenje izraelsko-palestinske krize.