Premijer Kosova Albin Kurti je izjavio je da je za žaljenje što Bosna i Hercegovina nije ratifikovala sporazum o kretanju samo sa ličnim kartama, čime bi se ukinuo vizni režim između Kosova i BiH.

Kurti je na panelu pod nazivom “Berlinski proces: Dosadasnja dostignuća, očekivanja od predstojećeg samita i moguće koristi od Regionalnih incijativa za zajedničko tržište”, u organizaciji Prištinskog instituta za političke studije (PIPS) i HD-Centra za humanitarni dijalog, ocijenio da su tri sporazuma o mobilnosti postignuta decembra prošle godine u okviru Berlinskog procesa veliki skok za region.

On je podsjetio da su to sporazumi o kretanju samo sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, priznanju visokoškolskih kvalifikacija i profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte.

Kosovski premijer je kazao da Vlada Kosova ima jasan stav o regionalnoj saradnji, koja mora biti zasnovana na ravnopravnosti strana i evropskim standardima. Istakao je da regionalna saradnja nije zamjena za evropske integracije, ali jeste komplemetarna tom procesu.

Kurti je kazao da je Kosovo prva zemlja koja je sva tri sporazuma ratifikovala u Skupštini, ali 13 dana pred novi samit Berlinskog procesa u Tirani, to nisu učinile sve zemlje regiona.

“Za žaljenje je da je Bosna i Hercegovina usvojila samo dva od tri sporazuma, što ne obuhvata ključni sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama. Za građane obje zemlje je važno da se ukine vizni režim između naših zemalja. Od januara 2024. građani Kosova će moći da se kreću slobodno u zemljama Evropske unije, ali još uvijek nije sigurno da li će građani Kosova i BiH moći da putuju bez viza u jednu i drugu zemlju”, kazao je Kurti.

Premijer Kurti je ocijenio da je za stvarnu regionalnu saradnju i ekonomsku integraciju, potrebno da šest zemalja Zapadnog Balkana napreduju u demokratiji, od kojih većina ima ovaj prioritet, ali ne sve.

„Dok sjedimo za stolom za dijalog u Briselu i na Samitu Berlinskog procesa kako bismo postigli dogovor za budućnost, kao što smo vidjeli prije nedjelju dana, Srbija radi na vojnim planovima za aneksiju naše teritorije. To pokazuje da naš sjeverni susjed nije zainteresovan za regionalnu saradnju za članstvo u EU“, naglasio je Kurti.

Berlinski proces, pokrenut 2014. godine, služi kao međuvladina platforma za povećanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu i promovisanje efikasne saradnje između EU i regiona.

Premijer Kosova Albin Kurti je izjavio je da je za žaljenje što Bosna i Hercegovina nije ratifikovala sporazum o kretanju samo sa ličnim kartama, čime bi se ukinuo vizni režim između Kosova i BiH.

Kurti je na panelu pod nazivom “Berlinski proces: Dosadasnja dostignuća, očekivanja od predstojećeg samita i moguće koristi od Regionalnih incijativa za zajedničko tržište”, u organizaciji Prištinskog instituta za političke studije (PIPS) i HD-Centra za humanitarni dijalog, ocijenio da su tri sporazuma o mobilnosti postignuta decembra prošle godine u okviru Berlinskog procesa veliki skok za region.

On je podsjetio da su to sporazumi o kretanju samo sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, priznanju visokoškolskih kvalifikacija i profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte.

Kosovski premijer je kazao da Vlada Kosova ima jasan stav o regionalnoj saradnji, koja mora biti zasnovana na ravnopravnosti strana i evropskim standardima. Istakao je da regionalna saradnja nije zamjena za evropske integracije, ali jeste komplemetarna tom procesu.

Kurti je kazao da je Kosovo prva zemlja koja je sva tri sporazuma ratifikovala u Skupštini, ali 13 dana pred novi samit Berlinskog procesa u Tirani, to nisu učinile sve zemlje regiona.

“Za žaljenje je da je Bosna i Hercegovina usvojila samo dva od tri sporazuma, što ne obuhvata ključni sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama. Za građane obje zemlje je važno da se ukine vizni režim između naših zemalja. Od januara 2024. građani Kosova će moći da se kreću slobodno u zemljama Evropske unije, ali još uvijek nije sigurno da li će građani Kosova i BiH moći da putuju bez viza u jednu i drugu zemlju”, kazao je Kurti.

Premijer Kurti je ocijenio da je za stvarnu regionalnu saradnju i ekonomsku integraciju, potrebno da šest zemalja Zapadnog Balkana napreduju u demokratiji, od kojih većina ima ovaj prioritet, ali ne sve.

„Dok sjedimo za stolom za dijalog u Briselu i na Samitu Berlinskog procesa kako bismo postigli dogovor za budućnost, kao što smo vidjeli prije nedjelju dana, Srbija radi na vojnim planovima za aneksiju naše teritorije. To pokazuje da naš sjeverni susjed nije zainteresovan za regionalnu saradnju za članstvo u EU“, naglasio je Kurti.

Berlinski proces, pokrenut 2014. godine, služi kao međuvladina platforma za povećanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu i promovisanje efikasne saradnje između EU i regiona.