Vladajuća koalicija na državnom nivou planira u proceduru uputiti izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se, između ostalog, tiču načina izbora članova Centralne izborne komisije – najznačajnijeg državnog tijela za osiguranje fer i demokratskih izbora.

Izmjenama se politizira izbor članova CIK-a, jer se, novim prijedlogom, u postupak njihovog imenovanja uključuje i Dom naroda (do sada je izbor vršio samo Zastupnički dom), a iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CiK-a, isključuju se članovi koje je do sada imenovao predsjednik CiK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Kako je za Faktor pojasnio pravni stručnjak Enver Išerić, omogućava se smjena članova CIK-a i prije isteka mandata, bez navođenja razloga zbog čega se razrješavaju.

“Razlog može biti i taj da član CIK-a bude nepoželjan određenim političkim stranakama i strukturama u BiH”.

Bitno je naglasiti da je javnost očekivala da Parlament BiH izmijeni Izborni zakon u pravcu uvođenja savremenih elekroničkih metoda glasanja i prebrojavanja glasova, da se osigura fer izborni proces, kako bi se izborna volja birača tačno i doslovno pretočila u izborne rezultate i parlamentarnu većinu, odnosno u vlast – kaže Išerić.

Umjesto toga, govori, vlast predlaže rješenja koja će u dobro mjeri oslabiti profesionalizam CIK-a, gdje se dužina mandata pokušava vezati za odanost političkim strankama, ne za njihovu stručnost i profesionalnost.

“Ukoliko do se prijedlog usvoji, postojeći članovi CIK mogu biti razriješiti u svaka doba bez obzira kada im mandat ističe. Izmjene bi se trebale usvojiti do kraja godine, jer se Izborni zakon ne mnijenja u izbornoj godini”, zaključuje Išerić.

Profesor prava na Pravnom fakultetu Zenica i zastupnik u Parlamentu FBiH Nezir Pivić ističe da bi Centralna izborna komisija trebala biti nezavisna i samostalna institucija koja će biti garancija integriteta i zakonitosti izbornog procesa.

Dodaje da su upravo integritet i zakonitost izbornog procesa temelj svake predstavničke demokratije i njenog najvažnijeg procesa – prenosa suvereniteta sa građana na njihove političke predstavnike.

“Međutim, demokratija nije kompatibilna sa antidržavnim ciljevima srpske i hrvatske nacionalne politike u Bosni i Hercegovini, te sa time u vezi Dodik i Čović rade sve što mogu na rušenju institucija države i slabljenju njenih demokratskih kapaciteta. Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH kojim se mjenja način izbora i smjene članova Centralne izborne komisije BiH, jedan je u nizu primjera koji potvrđuju ovu tezu. Umjesto jačanja integriteta i potpune depolitizacije izbornog procesa, “Trojka” pristaje na rješenje kojim se ispunjava dugogodišnja želja Dragana Čovića i Milorada Dodika, te se ključ izbora i smjene članova Centralne izborne komisije predaje u ruke delegata u Domu naroda Parlamentare skupštine BiH. Ovo je još jedno u nizu pravnih i zakonskih rješenja koja idu u korist “Trojkine” politike fotelja, a na štetu države, njenih institucija i demokratskog društva u Bosni i Hercegovini”, kaže Pivić za Faktor.

Doktor političkih nauka Suad Arnautović podsjeća kako je CIK BiH prije prije dvije godine, tačnije 16. septembra 2021. Parlamentarnoj skupštini BiH dostavila Inicijativu za tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

Inicijativa je zasnovana na uočenim nedostacima i potrebi unaprijeđenja izbornog procesa u BiH.

“Ovih dana, od 09. oktobra ove godine pripremamo i “Dane otvorenih vrata” u CIKBiH u okviru kojih ćemo javnosti prezentirati najsavremeniju opremu za skenirane glasačkih listića i skenere otisaka prsta i biometrijskih osobnih karata.

To je oblast koja bi se trebala regulirati izbornim zakonodavstvom i time omogućiti digitalizaciju izbornog procesa već na narednim lokalnim izborima. To su, pored poznatih političkih uvjeta, dakle, parametri za pristupanje potrebnoj sveobuhvatnoj izbornoj reformi u BiH.

Onaj ko ne želi izbornu reformu u ovom pravcu, traga za načinom kako bi se ista spriječila i pažnja javnosti pokušala usmjeriti u drugom smjeru, a to je destabilizacija ove važne državne institucije.

Napad na ovu nezavisnu instituciju i njeno potčinjavanje politici je kontraproduktivan pravac i nije u skladu sa nedvosmislenim stavovima Europskog parlamenta izraženih u Rezoluciji broj 0284 od 12. jula ove godine”, kaže za Faktor Arnautović.

Vladajuća koalicija na državnom nivou planira u proceduru uputiti izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se, između ostalog, tiču načina izbora članova Centralne izborne komisije – najznačajnijeg državnog tijela za osiguranje fer i demokratskih izbora.

Izmjenama se politizira izbor članova CIK-a, jer se, novim prijedlogom, u postupak njihovog imenovanja uključuje i Dom naroda (do sada je izbor vršio samo Zastupnički dom), a iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CiK-a, isključuju se članovi koje je do sada imenovao predsjednik CiK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Kako je za Faktor pojasnio pravni stručnjak Enver Išerić, omogućava se smjena članova CIK-a i prije isteka mandata, bez navođenja razloga zbog čega se razrješavaju.

“Razlog može biti i taj da član CIK-a bude nepoželjan određenim političkim stranakama i strukturama u BiH”.

Bitno je naglasiti da je javnost očekivala da Parlament BiH izmijeni Izborni zakon u pravcu uvođenja savremenih elekroničkih metoda glasanja i prebrojavanja glasova, da se osigura fer izborni proces, kako bi se izborna volja birača tačno i doslovno pretočila u izborne rezultate i parlamentarnu većinu, odnosno u vlast – kaže Išerić.

Umjesto toga, govori, vlast predlaže rješenja koja će u dobro mjeri oslabiti profesionalizam CIK-a, gdje se dužina mandata pokušava vezati za odanost političkim strankama, ne za njihovu stručnost i profesionalnost.

“Ukoliko do se prijedlog usvoji, postojeći članovi CIK mogu biti razriješiti u svaka doba bez obzira kada im mandat ističe. Izmjene bi se trebale usvojiti do kraja godine, jer se Izborni zakon ne mnijenja u izbornoj godini”, zaključuje Išerić.

Profesor prava na Pravnom fakultetu Zenica i zastupnik u Parlamentu FBiH Nezir Pivić ističe da bi Centralna izborna komisija trebala biti nezavisna i samostalna institucija koja će biti garancija integriteta i zakonitosti izbornog procesa.

Dodaje da su upravo integritet i zakonitost izbornog procesa temelj svake predstavničke demokratije i njenog najvažnijeg procesa – prenosa suvereniteta sa građana na njihove političke predstavnike.

“Međutim, demokratija nije kompatibilna sa antidržavnim ciljevima srpske i hrvatske nacionalne politike u Bosni i Hercegovini, te sa time u vezi Dodik i Čović rade sve što mogu na rušenju institucija države i slabljenju njenih demokratskih kapaciteta. Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH kojim se mjenja način izbora i smjene članova Centralne izborne komisije BiH, jedan je u nizu primjera koji potvrđuju ovu tezu. Umjesto jačanja integriteta i potpune depolitizacije izbornog procesa, “Trojka” pristaje na rješenje kojim se ispunjava dugogodišnja želja Dragana Čovića i Milorada Dodika, te se ključ izbora i smjene članova Centralne izborne komisije predaje u ruke delegata u Domu naroda Parlamentare skupštine BiH. Ovo je još jedno u nizu pravnih i zakonskih rješenja koja idu u korist “Trojkine” politike fotelja, a na štetu države, njenih institucija i demokratskog društva u Bosni i Hercegovini”, kaže Pivić za Faktor.

Doktor političkih nauka Suad Arnautović podsjeća kako je CIK BiH prije prije dvije godine, tačnije 16. septembra 2021. Parlamentarnoj skupštini BiH dostavila Inicijativu za tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

Inicijativa je zasnovana na uočenim nedostacima i potrebi unaprijeđenja izbornog procesa u BiH.

“Ovih dana, od 09. oktobra ove godine pripremamo i “Dane otvorenih vrata” u CIKBiH u okviru kojih ćemo javnosti prezentirati najsavremeniju opremu za skenirane glasačkih listića i skenere otisaka prsta i biometrijskih osobnih karata.

To je oblast koja bi se trebala regulirati izbornim zakonodavstvom i time omogućiti digitalizaciju izbornog procesa već na narednim lokalnim izborima. To su, pored poznatih političkih uvjeta, dakle, parametri za pristupanje potrebnoj sveobuhvatnoj izbornoj reformi u BiH.

Onaj ko ne želi izbornu reformu u ovom pravcu, traga za načinom kako bi se ista spriječila i pažnja javnosti pokušala usmjeriti u drugom smjeru, a to je destabilizacija ove važne državne institucije.

Napad na ovu nezavisnu instituciju i njeno potčinjavanje politici je kontraproduktivan pravac i nije u skladu sa nedvosmislenim stavovima Europskog parlamenta izraženih u Rezoluciji broj 0284 od 12. jula ove godine”, kaže za Faktor Arnautović.