Muzej grada Zenica iskoristio je ljetnu pauzu za početak opsežnih radova na rekonstruiranju tri stalne postavke arheološke, historijske i postavke “Mediji 20. stoljeća”. Poslove na arheološkoj postavci okončali su u potpunosti, pa sada sadrži i nalaze s iskopavanja u protekle tri godine na lokalitetu Kopilo.

Potvrdio je to u razgovoru za Fenu direktor te ustanove Adnadin Jašarević, naglasivši da su u stalnu postavku uvršteni i određeni nalazi iz antičkog perioda, koji su bili u muzejskom depou.

“Tako da građani mogu vidjeti i nešto novo. Što se tiče etnologije, radimo rekonstrukciju u okviru projekta Evropske komisije. Tu smo preduzeli značajnije zahvate, a u okviru te rekonstrukcije i projekta je i mapiranje starih zanata na području cijele Bosne i Hercegovine. Što se tiče zbirke “Mediji 20. stoljeća”, ona će biti bogatija za 100-njak novih eksponata i stavljena na uvid posjetiocima”, kaže Jašarević, napominjući da su zbog toga bili prinuđeni nabaviti nove i znatno većeg kapaciteta vitrine.

Cilj im je, dodaje, sa prezentiraju sve predmete koje su prikupili u proteklih 15-ak godina. Bit će, ističe, mnogo toga “za vidjeti, čuti i pogledati”. Navodi da je više od polovine tih eksponata aktivno, rade iako su neki stari i po 50-60 godina.

“Što je najvažnije, sve one koji nisu funkcionalni gledat ćemo da ih popravimo. Ova će postavka biti u potpunosti interaktivna pa će se neko moći podsjetiti, a neko vidjeti kako su nekada funkcionirali mediji. To je lijepo i za starije i za mlađe, jer treba poznavati historijat razvoja fotoaparata, radiodifuzije, televizije…To će biti dostupno sve u malom. Čak razvijamo i za stepen više, pošto ćemo zakoračiti u novo, savremeno doba i pokazati i digitalnu tehnologiju. Doduše samo u domenu fotografije i televizije”, kaže Jašarević, koji najavljuje da će, u skladu s prostorom i mogućnosti da nabave aparate, u budućnosti razvijati ovu postavku.

Tvrđava Vranduk, podvlači, također je dobila neke nove sadržaje. Osim intervencija na stalnoj postavci u Velikoj kuli, na oboru su dodali jednu novu nadstrešicu.

“Radimo i na nabavkama novih predmeta, replika predmeta jer planiramo tokom ove jeseni i narednog proljeća rekonstrukciju tih postavki, nakon čega će izgledati mnogo bolje. Mada je i do sada to bilo dobro”, ističe Jašarević.

Sadržaji za mlade dobit će nove sadržaje, a napominje, Lejla Agić je u muzejskom kutku pripremila igraonu “Ježeva kućica”.

“Tako da će djeca na vrlo plastičan, interaktivan način učiti o našoj lektiri – vrlo značajnog djela za djecu, Branka Ćopića. Također, za Vranduk pripremamo poseban kutak-igraonu. Sadržaji za djecu nisu bili organizirani na jednom mjestu, a sada će biti pa će sve igre za djecu i mlade, koje su upražnjavane u srednjem vijeku – nabacivanje potkova, karike na marike i druge biti dostupne pod jednom nadstrešicom. Bit će im dostupne i vreće, lukovi i strijele, kegle”, kaže Jašarević.

Pripremaju i jednu veliku igru na ploči, veličine 3x4m, koja će biti u Vranduku pa će djeca sa figurinama s likovima Kulina bana, kraljice Katarine, kralja Tvrtka i jednog Bosanskog zmaja, moći igrati jednu pustolovnu, zabavnu i edukativnu igru. Sve su ovo projekti koji će približiti muzej široj publici, jer, ističe, “nikakve koristi nema od muzeja koji je zatvoren u sebe, a svi predmeti zaključani u vitrine ili nedodirljivi”.

“Nama trebaju predmeti koji pričaju priče, i to ne samo kada posjetite muzej kao posjetilac. Hoćemo omogućiti predmete s kojima razgovaraju, koje mogu dotaći, da nam “ispričaju” kako je to bilo u njihovo vrijeme. I da vas zabave, jer bez zabave nema učenja ni kod odraslih ni kod djece”, kaže Jašarević.

Muzej je, dodaje, otvoren prema vani i izvan same zgrade te mora komunicirati sa gradom, državom, ministarstvom…

Ta je vrsta komunikacije veoma bitna, jer time i njihova “priča ode dalje”. Digitalizacijom sadržaja, zadnjih su godina omogućili i posjetiocima koji nikada nisu bili u tom gradu da vide baštinu Zenice i ovog dijela BiH.

Tokom godine, dodaje, realiziraju 15-20 projekata, od kojih su neki manji, ali ima i velikih projekata, jer, kaže, ne odbijaju ništa.

“Vrlo je značajno da održavamo izdavačku djelatnost, što je vrlo teško u ovim okolnostima. U toku je priprema knjige “Žene u bh. arheologiji” i ovo je prvi put da neko u BiH posveti pažnju arheologiji na taj način, o izuzetnim damama koje čine kičmu arheološkog istraživanja i zaštiti naše baštine. Tako nešto nikada nijedan muzej nije radio. To radi naš muzejski savjetnik Ikbal Cogo i ta će knjiga sigurno biti gotova do Nove godine. Radit ćemo i specijalno izdanje o pozitivnoj muzejskoj praksi u radu s djecom. To nam je omogućio naš Muzejski kutak, koji je, vjerujte, evropski i izuzetan”, kaže Jašarević.

Počeli su raditi i na istraživanjima za knjige pod naslovom “Znamenite Zeničanke”, “Historija naučnofantastičnog stripa”… Knjigu o tradicionalnim zanatima, kaže, priprema Vernes Menzilović. Muzej grada Zenica, dodaje, godišnje izda dvije do tri knjige, a prošle su godine iznimno izdali pet knjiga.

Muzej grada Zenica iskoristio je ljetnu pauzu za početak opsežnih radova na rekonstruiranju tri stalne postavke arheološke, historijske i postavke “Mediji 20. stoljeća”. Poslove na arheološkoj postavci okončali su u potpunosti, pa sada sadrži i nalaze s iskopavanja u protekle tri godine na lokalitetu Kopilo.

Potvrdio je to u razgovoru za Fenu direktor te ustanove Adnadin Jašarević, naglasivši da su u stalnu postavku uvršteni i određeni nalazi iz antičkog perioda, koji su bili u muzejskom depou.

“Tako da građani mogu vidjeti i nešto novo. Što se tiče etnologije, radimo rekonstrukciju u okviru projekta Evropske komisije. Tu smo preduzeli značajnije zahvate, a u okviru te rekonstrukcije i projekta je i mapiranje starih zanata na području cijele Bosne i Hercegovine. Što se tiče zbirke “Mediji 20. stoljeća”, ona će biti bogatija za 100-njak novih eksponata i stavljena na uvid posjetiocima”, kaže Jašarević, napominjući da su zbog toga bili prinuđeni nabaviti nove i znatno većeg kapaciteta vitrine.

Cilj im je, dodaje, sa prezentiraju sve predmete koje su prikupili u proteklih 15-ak godina. Bit će, ističe, mnogo toga “za vidjeti, čuti i pogledati”. Navodi da je više od polovine tih eksponata aktivno, rade iako su neki stari i po 50-60 godina.

“Što je najvažnije, sve one koji nisu funkcionalni gledat ćemo da ih popravimo. Ova će postavka biti u potpunosti interaktivna pa će se neko moći podsjetiti, a neko vidjeti kako su nekada funkcionirali mediji. To je lijepo i za starije i za mlađe, jer treba poznavati historijat razvoja fotoaparata, radiodifuzije, televizije…To će biti dostupno sve u malom. Čak razvijamo i za stepen više, pošto ćemo zakoračiti u novo, savremeno doba i pokazati i digitalnu tehnologiju. Doduše samo u domenu fotografije i televizije”, kaže Jašarević, koji najavljuje da će, u skladu s prostorom i mogućnosti da nabave aparate, u budućnosti razvijati ovu postavku.

Tvrđava Vranduk, podvlači, također je dobila neke nove sadržaje. Osim intervencija na stalnoj postavci u Velikoj kuli, na oboru su dodali jednu novu nadstrešicu.

“Radimo i na nabavkama novih predmeta, replika predmeta jer planiramo tokom ove jeseni i narednog proljeća rekonstrukciju tih postavki, nakon čega će izgledati mnogo bolje. Mada je i do sada to bilo dobro”, ističe Jašarević.

Sadržaji za mlade dobit će nove sadržaje, a napominje, Lejla Agić je u muzejskom kutku pripremila igraonu “Ježeva kućica”.

“Tako da će djeca na vrlo plastičan, interaktivan način učiti o našoj lektiri – vrlo značajnog djela za djecu, Branka Ćopića. Također, za Vranduk pripremamo poseban kutak-igraonu. Sadržaji za djecu nisu bili organizirani na jednom mjestu, a sada će biti pa će sve igre za djecu i mlade, koje su upražnjavane u srednjem vijeku – nabacivanje potkova, karike na marike i druge biti dostupne pod jednom nadstrešicom. Bit će im dostupne i vreće, lukovi i strijele, kegle”, kaže Jašarević.

Pripremaju i jednu veliku igru na ploči, veličine 3x4m, koja će biti u Vranduku pa će djeca sa figurinama s likovima Kulina bana, kraljice Katarine, kralja Tvrtka i jednog Bosanskog zmaja, moći igrati jednu pustolovnu, zabavnu i edukativnu igru. Sve su ovo projekti koji će približiti muzej široj publici, jer, ističe, “nikakve koristi nema od muzeja koji je zatvoren u sebe, a svi predmeti zaključani u vitrine ili nedodirljivi”.

“Nama trebaju predmeti koji pričaju priče, i to ne samo kada posjetite muzej kao posjetilac. Hoćemo omogućiti predmete s kojima razgovaraju, koje mogu dotaći, da nam “ispričaju” kako je to bilo u njihovo vrijeme. I da vas zabave, jer bez zabave nema učenja ni kod odraslih ni kod djece”, kaže Jašarević.

Muzej je, dodaje, otvoren prema vani i izvan same zgrade te mora komunicirati sa gradom, državom, ministarstvom…

Ta je vrsta komunikacije veoma bitna, jer time i njihova “priča ode dalje”. Digitalizacijom sadržaja, zadnjih su godina omogućili i posjetiocima koji nikada nisu bili u tom gradu da vide baštinu Zenice i ovog dijela BiH.

Tokom godine, dodaje, realiziraju 15-20 projekata, od kojih su neki manji, ali ima i velikih projekata, jer, kaže, ne odbijaju ništa.

“Vrlo je značajno da održavamo izdavačku djelatnost, što je vrlo teško u ovim okolnostima. U toku je priprema knjige “Žene u bh. arheologiji” i ovo je prvi put da neko u BiH posveti pažnju arheologiji na taj način, o izuzetnim damama koje čine kičmu arheološkog istraživanja i zaštiti naše baštine. Tako nešto nikada nijedan muzej nije radio. To radi naš muzejski savjetnik Ikbal Cogo i ta će knjiga sigurno biti gotova do Nove godine. Radit ćemo i specijalno izdanje o pozitivnoj muzejskoj praksi u radu s djecom. To nam je omogućio naš Muzejski kutak, koji je, vjerujte, evropski i izuzetan”, kaže Jašarević.

Počeli su raditi i na istraživanjima za knjige pod naslovom “Znamenite Zeničanke”, “Historija naučnofantastičnog stripa”… Knjigu o tradicionalnim zanatima, kaže, priprema Vernes Menzilović. Muzej grada Zenica, dodaje, godišnje izda dvije do tri knjige, a prošle su godine iznimno izdali pet knjiga.