New Lines Institut za strategiju i politiku u Massachusettsu danas otvara Opservatoriju za Zapadni Balkan kojoj je cilj pružati “rigorozne, nestranačke analize” za zapadne kreatore politike po pitanju naše regije.

Kako navode iz ove organizacije, Opservatorija će služiti kao baza za kreatore politike, zakonodavce, akademike i novinare širom Zapada kako bi razgovarali o novim izazovima i krizama u regionu kroz redovne publikacije, događaje i okrugle stolove, “popunjavajući prazninu u političkim istraživanjima Zapadnog Balkana usred produbljivanja zabrinutosti zbog pogoršanja sigurnosti u regionu”.

Prvi izvještaj ove novoosnovane organizacije, naslova “Zapadni Balkan 2023: Procjena unutrašnjih izazova i vanjskih prijetnji”, će biti objavljen danas.

Direktor Dr. Azeem Ibrahim podcrtao je da se Opservatorija za Zapadni Balkan “pokreće u kritičnom trenutku u regionu”, sa visokim tenzijama između Srbije i Kosova, te predsjednikom bh. entiteta Republike Srpske koji “podriva mir i sigurnost” u Bosni i Hercegovini.

On navodi da je prošlo 28 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i upozorava da je Zapadni Balkan “bliže nego ikad povratku političkom nasilju, etničkom čišćenju i masovnim migracijama koje su mučile region nakon raspada jugoslovenske federacije”.

Ističe da su kreatori politike u Briselu i Washingtonu, koji su nekada imali ključnu ulogu u posredovanju i implementaciji mirovnih sporazuma na Balkanu, skrenuli pažnju na nove i nadolazeće krize, od Ukrajine do Tajvana.

Podsjetio je na sukobe na Kosovu ovog ljeta u kojima je povrijeđeno na desetine NATO vojnika, te da je Srbiju potresao “najveći masovni protestni pokret od svrgavanja Slobodana Miloševića 2000. godine”. Navodi da u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik “aktivno prijeti secesijom” i kritikuje postojeće političke strukturu kao “neuspjeli eksperiment”.

Također ističe veliki stepen migracije sa Zapadnog Balkana koja već decenijama izaziva “pustoš u krhkoj ekonomskoj situaciji Balkana”.

“Institucije koje su spriječile povratak krvavim sukobima iz 1990-ih propadaju i vrijeme je za novu inicijativu za pronalaženje rješenja koja će spriječiti nove talase masovnih migracija, propale države na pragu EU i vakuume moći koje će iskoristiti strani protivnici”, navodi on.

Objašnjava da će Opservatorija za Zapadni Balkan uključivati stručni tim novinara, akademika i bivših kreatora politike “kako bi identificirala nove krize na Balkanu i ponudila rješenja za kreatore politike u Evropi i Sjedinjenim Državama”.

Prvi izvještaj ove grupe stručnjaka, koji je ekskluzivno dobio N1, ispituje “zabrinjavajući uspon krajnje desnih političkih partija u regionu, tinjajuću krizu između Kosova i Srbije i uticaj stranih aktera koji žele da iskoriste i uvećaju nestabilnost regiona”.

“Nadamo se da će ovaj izvještaj izazvati prijeko potreban razgovor o tome kako pretvoriti postdejtonsku političku situaciju u trajni mir dok još ima vremena da se izbjegnu gore krize”, navodi Ibrahim.

On objašnjava da će Opservatorija redovno objavljivati izvještaje te je izrazio nadu da će oni biti “vrijedan resurs za kreatore politike, analitičare i sve koji traže nijansirane, terenske uvide u nove i nove političke izazove u regiji”.

Panel na ovom događaju čine, pored Dr. Azeema Ibrahima, stručnjaci za Zapadni Balkan, a među njima je Ivana Stradner, istraživački saradnik u Fondacije za odbranu demokratija, Daniel Serwer, profesor na američkom univerzitetu Johns Hopkins, Reuf Bajrović, potpredsjednik američko-evropske alijanse, a moderira profesorica na Univerzitetu Columbia Tanya Domi, koja je glavni urednik prvog izvještaja Opservatorije.

Izvještaj sadrži niz analiza vezano za razne aspekte zapadne politike prema našoj regiji, a među autorima su Stradner i Bajrović, te koosnivač i jednan od čelnika Vijeća za politiku demokratizacije Kurt Bassuener, istraživački saradnik u Fondacije za odbranu demokratija Hikmet Karčić, politički analitičar Jasmin Mujanović, te analitičar i suosnivač Agon Maliqi – analitičar politike i kreator i suosnivač organizacije Sbunker Agon Maliqi.

New Lines Institut za strategiju i politiku u Massachusettsu danas otvara Opservatoriju za Zapadni Balkan kojoj je cilj pružati “rigorozne, nestranačke analize” za zapadne kreatore politike po pitanju naše regije.

Kako navode iz ove organizacije, Opservatorija će služiti kao baza za kreatore politike, zakonodavce, akademike i novinare širom Zapada kako bi razgovarali o novim izazovima i krizama u regionu kroz redovne publikacije, događaje i okrugle stolove, “popunjavajući prazninu u političkim istraživanjima Zapadnog Balkana usred produbljivanja zabrinutosti zbog pogoršanja sigurnosti u regionu”.

Prvi izvještaj ove novoosnovane organizacije, naslova “Zapadni Balkan 2023: Procjena unutrašnjih izazova i vanjskih prijetnji”, će biti objavljen danas.

Direktor Dr. Azeem Ibrahim podcrtao je da se Opservatorija za Zapadni Balkan “pokreće u kritičnom trenutku u regionu”, sa visokim tenzijama između Srbije i Kosova, te predsjednikom bh. entiteta Republike Srpske koji “podriva mir i sigurnost” u Bosni i Hercegovini.

On navodi da je prošlo 28 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i upozorava da je Zapadni Balkan “bliže nego ikad povratku političkom nasilju, etničkom čišćenju i masovnim migracijama koje su mučile region nakon raspada jugoslovenske federacije”.

Ističe da su kreatori politike u Briselu i Washingtonu, koji su nekada imali ključnu ulogu u posredovanju i implementaciji mirovnih sporazuma na Balkanu, skrenuli pažnju na nove i nadolazeće krize, od Ukrajine do Tajvana.

Podsjetio je na sukobe na Kosovu ovog ljeta u kojima je povrijeđeno na desetine NATO vojnika, te da je Srbiju potresao “najveći masovni protestni pokret od svrgavanja Slobodana Miloševića 2000. godine”. Navodi da u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik “aktivno prijeti secesijom” i kritikuje postojeće političke strukturu kao “neuspjeli eksperiment”.

Također ističe veliki stepen migracije sa Zapadnog Balkana koja već decenijama izaziva “pustoš u krhkoj ekonomskoj situaciji Balkana”.

“Institucije koje su spriječile povratak krvavim sukobima iz 1990-ih propadaju i vrijeme je za novu inicijativu za pronalaženje rješenja koja će spriječiti nove talase masovnih migracija, propale države na pragu EU i vakuume moći koje će iskoristiti strani protivnici”, navodi on.

Objašnjava da će Opservatorija za Zapadni Balkan uključivati stručni tim novinara, akademika i bivših kreatora politike “kako bi identificirala nove krize na Balkanu i ponudila rješenja za kreatore politike u Evropi i Sjedinjenim Državama”.

Prvi izvještaj ove grupe stručnjaka, koji je ekskluzivno dobio N1, ispituje “zabrinjavajući uspon krajnje desnih političkih partija u regionu, tinjajuću krizu između Kosova i Srbije i uticaj stranih aktera koji žele da iskoriste i uvećaju nestabilnost regiona”.

“Nadamo se da će ovaj izvještaj izazvati prijeko potreban razgovor o tome kako pretvoriti postdejtonsku političku situaciju u trajni mir dok još ima vremena da se izbjegnu gore krize”, navodi Ibrahim.

On objašnjava da će Opservatorija redovno objavljivati izvještaje te je izrazio nadu da će oni biti “vrijedan resurs za kreatore politike, analitičare i sve koji traže nijansirane, terenske uvide u nove i nove političke izazove u regiji”.

Panel na ovom događaju čine, pored Dr. Azeema Ibrahima, stručnjaci za Zapadni Balkan, a među njima je Ivana Stradner, istraživački saradnik u Fondacije za odbranu demokratija, Daniel Serwer, profesor na američkom univerzitetu Johns Hopkins, Reuf Bajrović, potpredsjednik američko-evropske alijanse, a moderira profesorica na Univerzitetu Columbia Tanya Domi, koja je glavni urednik prvog izvještaja Opservatorije.

Izvještaj sadrži niz analiza vezano za razne aspekte zapadne politike prema našoj regiji, a među autorima su Stradner i Bajrović, te koosnivač i jednan od čelnika Vijeća za politiku demokratizacije Kurt Bassuener, istraživački saradnik u Fondacije za odbranu demokratija Hikmet Karčić, politički analitičar Jasmin Mujanović, te analitičar i suosnivač Agon Maliqi – analitičar politike i kreator i suosnivač organizacije Sbunker Agon Maliqi.