Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine predložila je za Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donošenje odluke kojom se mijenja Lista opojnih droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz kojim se može dobiti opojna droga i prekursora.

Izmjena se odnosi na to da kanabis, njegove smole, ekstrakti i tinkture, bude izbrisan iz tabele zabranjenih supstanci, a da se umjesto toga nađe u tabeli supstanci i biljaka pod strogom kontrolom.

“U ovom trenutku, konoplja, njene smole, ekstrakti i tinkture, nalazi se na Tabeli I: Zabranjene tvari i biljke u tački 1. Lista opojnih droga. To podrazumijeva da se konoplja, njene smole, ekstrakti i tinkture, te preparati, uključujući lijekove koji sadrže predmetne supstance, ne mogu prometovati u Bosni i Hercegovini u medicinske svrhe, čime je onemogućena dostupnost potrebnih lijekova pacijentima, te se na taj način ugrožava zdravlje građana”, dio je obrazloženja predložene odluke, koja je nedavno upućena.

Nadalje je istaknuto i da je obaveza Bosne i Hercegovine propvoditi međunarodne konvencije o opojnim drogama, te se usklađivati s onim što bude doneseno na Komisiji Ujedinjenih nacija za opojne droge. A upravo je još 2020. godine na sjednici te komisije UN-a izglasano i donesena je odluka da kanabis bude prebačen s liste zabranjenih na listu supstanci pod strogom kontrolom.

“Pritom, kao ovlašteno tijelo za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se koriste u medicini u Bosni i Hercegovini, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine prepoznaje značaj i važnost dostupnosti potrebnih lijekova pacijentima”, dodaje se u obrazloženju.

Zanimljivo je da se u tabeli broj dva, gdje su supstance pod strogom kontrolom, nalazi kokain, dok se pitanje legalizacije kanabisa u medicinske svrhe pokušava riješiti već godinama.

Ekspertna radna grupa pri Vijeću ministara BiH u oktobru 2016. godine je dala zeleno svjetlo medicinskoj upotrebi kanabisa. Kako bi njegovo korištenje za liječenje postalo legalno, potrebno je izmijeniti postojeću zakonsku regulativu. Na to se još čeka.

Još je u augustu 2019. godine Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio poslaničko pitanje Ministarstvu civilnih posla BiH da se izjasni u vezi sa legalizacijom kanabisa u medicinske svrhe.

Četiri godine kasnije, najteži pacijenti u našoj zemlji, koji vide spas u ulju kanabisa, još čekaju da država riješi ovo pitanje.

Magazinović je nedavno za naš portal, između ostalog, naveo da se broj ljudi u BiH koji kupuju i liječe se uljem kanabisa u ovom trenutku može mjeriti hiljadama.

“Do kanabisa dolaze na razne načine – ili odlaze u okolne zemlje u kojima je proizvod legalizovan, kupe ga i prenesu preko granice, znajući da time čine krivično djelo i da je to što su učinili gotovo jednako kao da u džepu imaju kokain. To stvara ogroman stres, a znamo da je kod bolesti poput multiple skleroze ili epilepsije, on jedan od uzročnika napada. Druga opcija je da ga kupuju od dilera u mračnim parkovima širom BiH koji nerijetko, umjesto ulja kanabisa, prodaju staro motorno ulje. Oni dakle, na nečijoj nesreći zarađuju ogromne sume novca”, naglasio je Magazinović.

Bh. javnosti je poznat Irfan Ribić, glumac i aktivista za legalizaciju kanabisa. Bio je među prvim koji su otvoreno, javno govorili o korištenju kanabisovog ulja. Ribić je za brojne medije govorio 2017. godine. Dvije godine ranije se suočio s prvim simptomima multipla skleroze, da bi te 2017. bio izliječen.

“Bolje ilegalno živ nego legalno mrtav”, njegov je poznati slogan.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine predložila je za Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donošenje odluke kojom se mijenja Lista opojnih droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz kojim se može dobiti opojna droga i prekursora.

Izmjena se odnosi na to da kanabis, njegove smole, ekstrakti i tinkture, bude izbrisan iz tabele zabranjenih supstanci, a da se umjesto toga nađe u tabeli supstanci i biljaka pod strogom kontrolom.

“U ovom trenutku, konoplja, njene smole, ekstrakti i tinkture, nalazi se na Tabeli I: Zabranjene tvari i biljke u tački 1. Lista opojnih droga. To podrazumijeva da se konoplja, njene smole, ekstrakti i tinkture, te preparati, uključujući lijekove koji sadrže predmetne supstance, ne mogu prometovati u Bosni i Hercegovini u medicinske svrhe, čime je onemogućena dostupnost potrebnih lijekova pacijentima, te se na taj način ugrožava zdravlje građana”, dio je obrazloženja predložene odluke, koja je nedavno upućena.

Nadalje je istaknuto i da je obaveza Bosne i Hercegovine propvoditi međunarodne konvencije o opojnim drogama, te se usklađivati s onim što bude doneseno na Komisiji Ujedinjenih nacija za opojne droge. A upravo je još 2020. godine na sjednici te komisije UN-a izglasano i donesena je odluka da kanabis bude prebačen s liste zabranjenih na listu supstanci pod strogom kontrolom.

“Pritom, kao ovlašteno tijelo za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se koriste u medicini u Bosni i Hercegovini, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine prepoznaje značaj i važnost dostupnosti potrebnih lijekova pacijentima”, dodaje se u obrazloženju.

Zanimljivo je da se u tabeli broj dva, gdje su supstance pod strogom kontrolom, nalazi kokain, dok se pitanje legalizacije kanabisa u medicinske svrhe pokušava riješiti već godinama.

Ekspertna radna grupa pri Vijeću ministara BiH u oktobru 2016. godine je dala zeleno svjetlo medicinskoj upotrebi kanabisa. Kako bi njegovo korištenje za liječenje postalo legalno, potrebno je izmijeniti postojeću zakonsku regulativu. Na to se još čeka.

Još je u augustu 2019. godine Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio poslaničko pitanje Ministarstvu civilnih posla BiH da se izjasni u vezi sa legalizacijom kanabisa u medicinske svrhe.

Četiri godine kasnije, najteži pacijenti u našoj zemlji, koji vide spas u ulju kanabisa, još čekaju da država riješi ovo pitanje.

Magazinović je nedavno za naš portal, između ostalog, naveo da se broj ljudi u BiH koji kupuju i liječe se uljem kanabisa u ovom trenutku može mjeriti hiljadama.

“Do kanabisa dolaze na razne načine – ili odlaze u okolne zemlje u kojima je proizvod legalizovan, kupe ga i prenesu preko granice, znajući da time čine krivično djelo i da je to što su učinili gotovo jednako kao da u džepu imaju kokain. To stvara ogroman stres, a znamo da je kod bolesti poput multiple skleroze ili epilepsije, on jedan od uzročnika napada. Druga opcija je da ga kupuju od dilera u mračnim parkovima širom BiH koji nerijetko, umjesto ulja kanabisa, prodaju staro motorno ulje. Oni dakle, na nečijoj nesreći zarađuju ogromne sume novca”, naglasio je Magazinović.

Bh. javnosti je poznat Irfan Ribić, glumac i aktivista za legalizaciju kanabisa. Bio je među prvim koji su otvoreno, javno govorili o korištenju kanabisovog ulja. Ribić je za brojne medije govorio 2017. godine. Dvije godine ranije se suočio s prvim simptomima multipla skleroze, da bi te 2017. bio izliječen.

“Bolje ilegalno živ nego legalno mrtav”, njegov je poznati slogan.