Dok je na svjetskom nivou u avgustu zabilježen pad cijena prehrambenih proizvoda, u Bosni i Hercegovini će teško doći do značajnijeg pojeftinjenja.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), porast zaliha uticao je na pad cijena. Tako je u avgustu indeks svjetskih cijena u prosjeku iznosio 121,4 poena, što je za 2,1 odsto manje u odnosu na jul i 24 odsto manje od rekorda koji je dostigao u martu 2022. godine.

“Cijene biljnih ulja smanjene su u avgustu za 3,1 odsto. Svjetske cijene suncokretovog ulja opale su za skoro osam odsto, a pad cijene bilježe i sojino i palmino ulje”, saopštili su iz ove organizacije.

Prema njihovim podacima, smanjene su i vrijednosti indeksa cijena žitarica za 0,7 odsto u odnosu na jul, dok je s druge strane zabilježen rast cijena šećera i riže. Pad cijena bilježe i mliječni proizvodi, kao i meso, čije su cijene niže za tri odsto.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da su cijene na svjetskom nivou odavno niže, ali da nema nade da će u BiH doći do njihovog smanjenja cijena.

“Kod nas je evidentno da neće doći do smanjenja cijena i da ovdje niko više i ne razmišlja o građanima i onom broju građana koji jako teško preživljava. Ovo ne traje šest mjeseci, ovo traje već tri-četiri godine kako je došlo do drastičnog povećanja. Vidjeli smo da su samo pojedine pumpe imale nešto nižu cijenu goriva kada je cijena barela nafte bila nešto jeftinija na svjetskoj berzi”, rekla je Marićeva.

Kako je istakla, u BiH ne postoji politička volja po ovom pitanju, pa su tako i svi pokušaji uvođenja mjera propali.

“Ovdje nije došlo do povećanja plata i penzija u ovom srazmjeru kako je došlo do povećanja cijena. I kada dođe do pada, još uvijek ćemo teško preživljavati. Ako se ne bude o tome razmišljalo, zaista dovodimo veliki broj građana u poziciju preživljavanja”, navela je Marićeva.

Da bi najavljeni rast cijene nafte mogao imati negativne posljedice po cijene hrane, smatraju u Udruženju DON, a mišljenje dijeli i Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, koji ističe da bi zbog rasta cijene nafte moglo doći do usporavanja ili čak onemogućavanja pada cijena hrane.

Kako on navodi, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene hrane su u julu ove godine u Republici Srpskoj pale za 1% u odnosu na prethodni mjesec.

“Analiza podataka o cijeni hrane u posljednjih godinu dana pokazuje da postoji uzlazni trend u Republici Srpskoj, ali ostaje da vidimo šta će nam pokazati podaci za avgust, kada ćemo moći da zaključimo da li slijedi definitivno obrnuti trend, to jeste trend pada. Ono što smo mogli da zaključimo iz iskustva jeste da cijene brzo rastu u slučaju rasta troškova ili pod uticajem drugih faktora na strani ponude i tražnje, dok su  ‘ljepljive’ i rigidne na dolje”, istakao je Gligorić.

Dok je na svjetskom nivou u avgustu zabilježen pad cijena prehrambenih proizvoda, u Bosni i Hercegovini će teško doći do značajnijeg pojeftinjenja.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), porast zaliha uticao je na pad cijena. Tako je u avgustu indeks svjetskih cijena u prosjeku iznosio 121,4 poena, što je za 2,1 odsto manje u odnosu na jul i 24 odsto manje od rekorda koji je dostigao u martu 2022. godine.

“Cijene biljnih ulja smanjene su u avgustu za 3,1 odsto. Svjetske cijene suncokretovog ulja opale su za skoro osam odsto, a pad cijene bilježe i sojino i palmino ulje”, saopštili su iz ove organizacije.

Prema njihovim podacima, smanjene su i vrijednosti indeksa cijena žitarica za 0,7 odsto u odnosu na jul, dok je s druge strane zabilježen rast cijena šećera i riže. Pad cijena bilježe i mliječni proizvodi, kao i meso, čije su cijene niže za tri odsto.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da su cijene na svjetskom nivou odavno niže, ali da nema nade da će u BiH doći do njihovog smanjenja cijena.

“Kod nas je evidentno da neće doći do smanjenja cijena i da ovdje niko više i ne razmišlja o građanima i onom broju građana koji jako teško preživljava. Ovo ne traje šest mjeseci, ovo traje već tri-četiri godine kako je došlo do drastičnog povećanja. Vidjeli smo da su samo pojedine pumpe imale nešto nižu cijenu goriva kada je cijena barela nafte bila nešto jeftinija na svjetskoj berzi”, rekla je Marićeva.

Kako je istakla, u BiH ne postoji politička volja po ovom pitanju, pa su tako i svi pokušaji uvođenja mjera propali.

“Ovdje nije došlo do povećanja plata i penzija u ovom srazmjeru kako je došlo do povećanja cijena. I kada dođe do pada, još uvijek ćemo teško preživljavati. Ako se ne bude o tome razmišljalo, zaista dovodimo veliki broj građana u poziciju preživljavanja”, navela je Marićeva.

Da bi najavljeni rast cijene nafte mogao imati negativne posljedice po cijene hrane, smatraju u Udruženju DON, a mišljenje dijeli i Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, koji ističe da bi zbog rasta cijene nafte moglo doći do usporavanja ili čak onemogućavanja pada cijena hrane.

Kako on navodi, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene hrane su u julu ove godine u Republici Srpskoj pale za 1% u odnosu na prethodni mjesec.

“Analiza podataka o cijeni hrane u posljednjih godinu dana pokazuje da postoji uzlazni trend u Republici Srpskoj, ali ostaje da vidimo šta će nam pokazati podaci za avgust, kada ćemo moći da zaključimo da li slijedi definitivno obrnuti trend, to jeste trend pada. Ono što smo mogli da zaključimo iz iskustva jeste da cijene brzo rastu u slučaju rasta troškova ili pod uticajem drugih faktora na strani ponude i tražnje, dok su  ‘ljepljive’ i rigidne na dolje”, istakao je Gligorić.