Stećci iz BiH, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, su poslije sedam godina rada na tom projektu upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Za upis na Listu svjetske baštine bilo je predloženo 30 nekropola, od toga 22 iz BiH. U Hercegovini je očuvan velik broj nekropola stećaka, među kojima su Radimlja i Boljuni jedne od najpoznatijih.

Nekropola Radimlja spada u najvrednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine. Iako jedna od najzaštićenijih, bila je na popisu ugroženih spomenika, kroz nju je provedena regionalna cesta, a potom je uslijedila gradnja privrednih objekata, pa i jednog novog spomenika u neposrednoj blizini.

Nekropola se sastoji od ukupno 135 stećka, stavljena je pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 1967. godine, a 2002. proglašena je nacionalnim spomenikom, a ovi kameni spavači spremni su postati i dio svjetske baštine.

Dvanaest kilometara dalje nalazi se nekropola Boljuni. Ovdje je sačuvano duplo više stećaka, ukupno 273 stećka što je svrstava u jednu od većih nekropola na prostoru bivše Jugoslavije.

Pored svjetski poznatih nekropola Radimlja i Boljuni, manje je poznato kako Stolac ima najveći broj zaštićenih kulturno-historijskih spomenika u Bosni i Hercegovini. Tako se upisivanjem stećaka na UNESCO-vu listu očekuje i veći broj posjeta turista u stolački kraj koji iznimno bogat arheološkim i kulturno-historijskim naslijeđem.

Inače, Ministarstvo civilnih poslova BiH nosilac je cjelokupnog projekta, a 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka – približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.

Stećci iz BiH, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, su poslije sedam godina rada na tom projektu upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Za upis na Listu svjetske baštine bilo je predloženo 30 nekropola, od toga 22 iz BiH. U Hercegovini je očuvan velik broj nekropola stećaka, među kojima su Radimlja i Boljuni jedne od najpoznatijih.

Nekropola Radimlja spada u najvrednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine. Iako jedna od najzaštićenijih, bila je na popisu ugroženih spomenika, kroz nju je provedena regionalna cesta, a potom je uslijedila gradnja privrednih objekata, pa i jednog novog spomenika u neposrednoj blizini.

Nekropola se sastoji od ukupno 135 stećka, stavljena je pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 1967. godine, a 2002. proglašena je nacionalnim spomenikom, a ovi kameni spavači spremni su postati i dio svjetske baštine.

Dvanaest kilometara dalje nalazi se nekropola Boljuni. Ovdje je sačuvano duplo više stećaka, ukupno 273 stećka što je svrstava u jednu od većih nekropola na prostoru bivše Jugoslavije.

Pored svjetski poznatih nekropola Radimlja i Boljuni, manje je poznato kako Stolac ima najveći broj zaštićenih kulturno-historijskih spomenika u Bosni i Hercegovini. Tako se upisivanjem stećaka na UNESCO-vu listu očekuje i veći broj posjeta turista u stolački kraj koji iznimno bogat arheološkim i kulturno-historijskim naslijeđem.

Inače, Ministarstvo civilnih poslova BiH nosilac je cjelokupnog projekta, a 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka – približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.