Žrtve nekadašnjih “zaštićenih enklava UN-a u Bosni i Hercegovini” obratili su se glavnom tužitelju Seržu Bramercu u Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (MRMKS) i Brajanu Ageleru, šefu Misije OSCE-a u BiH, zatraživši osnivanje međunarodne komisije jer, kako navode, “više nemaju povjerenja u Tužilaštvo i Sud BiH”.

“Nakon pisma generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, udruženja žrtava nekada zaštićenih enklava UN-a u BiH, kao što su i najavila na protestima u Goraždu i Sarajevu, obratila su se glavnom tužitelju Seržu Bramercu u MRMKS-u i Brajanu Ageleru, šefu Misije OSCE-a u BiH, od kojih su zatražili formiranje međunarodne komisije koja će objektivno provesti istragu i utvrditi zašto u BiH nema optužnica za opsade zaštićenih zona UN-a – Sarajeva, Goražda, Bihaća, Tuzle, Srebrenice i Žepe, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas – saopćeno je iz Fondacije ‘Istina za Goražde’ BPK.

U pismu upućenom dvojici međunarodnih dužnosnika, udruženja žrtava traže da MRMKS i OSCE iniciraju i formiraju međunarodnu komisiju koju bi predvodila Džoana Korner, odnosno bivši tužitelji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju /Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Izražavajući podršku dosadašnjim izvještajima MKSJ/MICT Vijeću sigurnosti, udruženja podržavaju i da se u okviru Ujedinjenih nacija otvori rasprava s prijedlogom mjera i radnji, a u povodu izvještaja MKSJ/MICT upućenih Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, i opstrukcija i blokada koje se kontinuirano realiziraju posebno u ostvarenju regionalne saradnje u državama bivše SFRJ.

U pismu Bramercu i Ageleru udruženja navode da su pozvali i generalnog sekretara UN-a da se uključi u raspravu, ali i Evropsku uniju i OHR u Bosni i Hercegovini.

Uz pismo Bramercu i Ageleru udruženja su priložila pismo koje su uputili generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i zahtjeve koje su iznijeli na dva javna protesta – u Goraždu i u Sarajevu pred Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine.

Među njima su i zahtjevi za ostavku/smjenu glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH i blokiranje sredstava iz evropskih fondova za rad Tužiteljstva i Suda BiH.

“Krivično procesuiranje odgovornih za opsade zaštićenih zona Ujedinjenih nacija je prioritet i smatramo da sve dok se ne sankcioniraju odgovorni, da su Tužiteljstvo i Sud BiH izgubilli svaki kredibilitet. Mi, žrtve, nemamo povjerenje u rad Tužiteljstva i Suda Bosne i Hercegovine”, ističe se u pismu.

U pismu se nadalje pledira za što urgentnije formiranje međunarodne komisije.

“Molimo Vas da što prije formirate međunarodnu komisiju i da u svojim sljedećim izvještajima UN-a i drugim međunarodnim subjektima potencirate i naglasite da se zločini prema zaštićenim zonama UN-a u BiH nisu procesuirali od Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u pismu koje potpisuju – Fondacija ‘Istina za Goražde’, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje ubijene djece, Udruženje Pokret ‘Majke enklava Srebrenice i Žepe’, Savez udruženja logoraša USK ‘Dr. Irfan Ljubijankić’, Udruženje logoraša ‘Goražde’ i Udruženje civilnih žrtava rata BPK.

Žrtve nekadašnjih “zaštićenih enklava UN-a u Bosni i Hercegovini” obratili su se glavnom tužitelju Seržu Bramercu u Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (MRMKS) i Brajanu Ageleru, šefu Misije OSCE-a u BiH, zatraživši osnivanje međunarodne komisije jer, kako navode, “više nemaju povjerenja u Tužilaštvo i Sud BiH”.

“Nakon pisma generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, udruženja žrtava nekada zaštićenih enklava UN-a u BiH, kao što su i najavila na protestima u Goraždu i Sarajevu, obratila su se glavnom tužitelju Seržu Bramercu u MRMKS-u i Brajanu Ageleru, šefu Misije OSCE-a u BiH, od kojih su zatražili formiranje međunarodne komisije koja će objektivno provesti istragu i utvrditi zašto u BiH nema optužnica za opsade zaštićenih zona UN-a – Sarajeva, Goražda, Bihaća, Tuzle, Srebrenice i Žepe, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas – saopćeno je iz Fondacije ‘Istina za Goražde’ BPK.

U pismu upućenom dvojici međunarodnih dužnosnika, udruženja žrtava traže da MRMKS i OSCE iniciraju i formiraju međunarodnu komisiju koju bi predvodila Džoana Korner, odnosno bivši tužitelji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju /Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Izražavajući podršku dosadašnjim izvještajima MKSJ/MICT Vijeću sigurnosti, udruženja podržavaju i da se u okviru Ujedinjenih nacija otvori rasprava s prijedlogom mjera i radnji, a u povodu izvještaja MKSJ/MICT upućenih Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, i opstrukcija i blokada koje se kontinuirano realiziraju posebno u ostvarenju regionalne saradnje u državama bivše SFRJ.

U pismu Bramercu i Ageleru udruženja navode da su pozvali i generalnog sekretara UN-a da se uključi u raspravu, ali i Evropsku uniju i OHR u Bosni i Hercegovini.

Uz pismo Bramercu i Ageleru udruženja su priložila pismo koje su uputili generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i zahtjeve koje su iznijeli na dva javna protesta – u Goraždu i u Sarajevu pred Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine.

Među njima su i zahtjevi za ostavku/smjenu glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH i blokiranje sredstava iz evropskih fondova za rad Tužiteljstva i Suda BiH.

“Krivično procesuiranje odgovornih za opsade zaštićenih zona Ujedinjenih nacija je prioritet i smatramo da sve dok se ne sankcioniraju odgovorni, da su Tužiteljstvo i Sud BiH izgubilli svaki kredibilitet. Mi, žrtve, nemamo povjerenje u rad Tužiteljstva i Suda Bosne i Hercegovine”, ističe se u pismu.

U pismu se nadalje pledira za što urgentnije formiranje međunarodne komisije.

“Molimo Vas da što prije formirate međunarodnu komisiju i da u svojim sljedećim izvještajima UN-a i drugim međunarodnim subjektima potencirate i naglasite da se zločini prema zaštićenim zonama UN-a u BiH nisu procesuirali od Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u pismu koje potpisuju – Fondacija ‘Istina za Goražde’, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje ubijene djece, Udruženje Pokret ‘Majke enklava Srebrenice i Žepe’, Savez udruženja logoraša USK ‘Dr. Irfan Ljubijankić’, Udruženje logoraša ‘Goražde’ i Udruženje civilnih žrtava rata BPK.