Vlada Federacije BiH je danas zaključkom usvojila informaciju Federalnog ministarstva zdravstva o provođenju preporučenih mjera u uvjetima ekstremno visokih temperatura.

Podržano je provođenje preporučenih mjera u uvjetima ekstremno visokih temperatura u zdravstvenim ustanovama na teritoriju Federacije BiH, a Federalno ministarstvo zdravstva je zaduženo da, u saradnji s kantonalnim ministarstvima zdravstva i zavodima za javno zdravstvo u FBiH, prati provođenje utvrđenih preporučenih mjera.

Također, resorna federalna ministarstva su zadužena da, svako u okviru svojih nadležnosti, utvrdi preporučene mjere u uvjetima ekstremno visokih temperatura i naloži njihovo provođenje na nižim nivoima vlasti.

U informaciji Federalnog ministarstva zdravstva su, između ostalog, preporučene i mjere zbog ekstremno visokih temperatura koje su zahvatile teritoriju Federacije BiH i koje kontinuirano negativno utječu na zdravlje stanovništva, a posebno hroničnih bolesnika, trudnica, djece, radnika koji rade na otvorenom, ali i zdravih mladih ljudi koji veliki dio dana provode na ulicama, kao i radno-aktivnog stanovništva.

Preporučene mjere su da radno vrijeme na nivou primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konsultativnih službi počinje u sedam sati ujutro, zatim da se prioritet kod ostvarivanja usluga zdravstvene zaštite pruži hroničnim bolesnicima, maloj djeci, trudnicama i osobama starijim od 65 godina, da roditelji koji dovode djecu na vakcinisanje protiv zaraznih bolesti, to učine najkasnije do 10 sati ujutro.

U preporučenim mjerama su i to da poslodavci uposlenicima koji obavljaju poslove na otvorenom prostoru, početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro, a ako tehnologija posla to ne dozvoljava, da se treba razmotriti mogućnost prekida poslova u periodu od 11 do 18 sati, te nastavka poslije 18 sati. Radno vrijeme se može i skratiti srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Preporuka je da se uposlenim hroničnim bolesnicima u ovom periodu omogući korištenje godišnjeg odmora, a poslodavci bi trebali dozvoliti i ležernije odijevanje uposlenika u ustanovama, preduzećima i organima vlasti, kao i ležernije odijevanje na oficijelnim dogadajima. Također, preporučeno je da ustanove koje s radom počinju u 9 sati početak radnog vremena pomjere na 8 sati.

Općine bi, navedeno je u preporučenim mjerama, na određenim lokacijama trebale osigurati besplatnu podjelu vode za piće iz cisterni, kao što je, u slučaju dugih čekanja na graničnim prijelazima, potrebno osigurati podjelu vode i drugih napitaka.

Stanovništvo bi trebalo kontinuirano izvještavati o općim mjerama zaštite od visokih temperatura poput izbjegavanja kretanja od 10 do 18 sati, nošenja široke svijetle odjeće, upotrebe šešira i naočala, uzimanja dovoljnih količina tečnosti, konzumiranja voća i povrća, kao i da osobe koje putuju prave češće odmore i češće uzimaju manje količine tečnosti.

Stanovništvo treba savjetovati i da borave u rashlađenim i klimatiziranim prostorijama, ali da se pri tome vodi računa da razlika u temperaturi između prostorija i vanjskog prostora ne bude veća od pet stepeni.

Vlada Federacije BiH je danas zaključkom usvojila informaciju Federalnog ministarstva zdravstva o provođenju preporučenih mjera u uvjetima ekstremno visokih temperatura.

Podržano je provođenje preporučenih mjera u uvjetima ekstremno visokih temperatura u zdravstvenim ustanovama na teritoriju Federacije BiH, a Federalno ministarstvo zdravstva je zaduženo da, u saradnji s kantonalnim ministarstvima zdravstva i zavodima za javno zdravstvo u FBiH, prati provođenje utvrđenih preporučenih mjera.

Također, resorna federalna ministarstva su zadužena da, svako u okviru svojih nadležnosti, utvrdi preporučene mjere u uvjetima ekstremno visokih temperatura i naloži njihovo provođenje na nižim nivoima vlasti.

U informaciji Federalnog ministarstva zdravstva su, između ostalog, preporučene i mjere zbog ekstremno visokih temperatura koje su zahvatile teritoriju Federacije BiH i koje kontinuirano negativno utječu na zdravlje stanovništva, a posebno hroničnih bolesnika, trudnica, djece, radnika koji rade na otvorenom, ali i zdravih mladih ljudi koji veliki dio dana provode na ulicama, kao i radno-aktivnog stanovništva.

Preporučene mjere su da radno vrijeme na nivou primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konsultativnih službi počinje u sedam sati ujutro, zatim da se prioritet kod ostvarivanja usluga zdravstvene zaštite pruži hroničnim bolesnicima, maloj djeci, trudnicama i osobama starijim od 65 godina, da roditelji koji dovode djecu na vakcinisanje protiv zaraznih bolesti, to učine najkasnije do 10 sati ujutro.

U preporučenim mjerama su i to da poslodavci uposlenicima koji obavljaju poslove na otvorenom prostoru, početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro, a ako tehnologija posla to ne dozvoljava, da se treba razmotriti mogućnost prekida poslova u periodu od 11 do 18 sati, te nastavka poslije 18 sati. Radno vrijeme se može i skratiti srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Preporuka je da se uposlenim hroničnim bolesnicima u ovom periodu omogući korištenje godišnjeg odmora, a poslodavci bi trebali dozvoliti i ležernije odijevanje uposlenika u ustanovama, preduzećima i organima vlasti, kao i ležernije odijevanje na oficijelnim dogadajima. Također, preporučeno je da ustanove koje s radom počinju u 9 sati početak radnog vremena pomjere na 8 sati.

Općine bi, navedeno je u preporučenim mjerama, na određenim lokacijama trebale osigurati besplatnu podjelu vode za piće iz cisterni, kao što je, u slučaju dugih čekanja na graničnim prijelazima, potrebno osigurati podjelu vode i drugih napitaka.

Stanovništvo bi trebalo kontinuirano izvještavati o općim mjerama zaštite od visokih temperatura poput izbjegavanja kretanja od 10 do 18 sati, nošenja široke svijetle odjeće, upotrebe šešira i naočala, uzimanja dovoljnih količina tečnosti, konzumiranja voća i povrća, kao i da osobe koje putuju prave češće odmore i češće uzimaju manje količine tečnosti.

Stanovništvo treba savjetovati i da borave u rashlađenim i klimatiziranim prostorijama, ali da se pri tome vodi računa da razlika u temperaturi između prostorija i vanjskog prostora ne bude veća od pet stepeni.