Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u povijesti islama i označava  prekretnicu u formiranju zajednice muslimana koja se temelji na požrtvovanosti, bratskoj ljubavi i solidarnosti.

U historijskom pogledu Hidžra označava seobu Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu koja se dogodila 622. godine po Isau a.s.

Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.

Bez razumijevanja Hidžre nemoguće je bar načelno razumijeti fenomenologiju širenja islama u vremenu i prostoru. Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda a.s. iz Meke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila vezana uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože.

Hidžra je bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da nije dovoljno da se muslimani protiv obespravljenosti bore samo pomoću pobožnosti.

Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islamskih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Meki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.

Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara.

Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur’anu, a također veliki broj hadisa Božijega Poslanika a.s,  odnosi se, kako na sami događaj, tako i na poruke koju su proistekle iz Hidžre.

U hadisu se navodi: ”Najbolja hidžra je da napustiš i zaobiđeš ono što mrzi i prezire tvoj Gospodar…” (Bilježi Ahmed, 2/160). Hidžra je bijeg savjesti i srca od lažnih božanstava, otuđenja svake vrste, od zla i grijeha. Udaljavanje od idola vremena (moći, novca, pokazivanja itd.), napuštanje laži i neetičnog načina života, samooslobađanje od svih privida slobode paradoksalno nametnutih našim navikama kroz iskustvo raskida s njima – to su duhovni zahtjevi hidžre.

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice nova hidžretska godina nastupa večeras sa akšam -namazom.

Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u povijesti islama i označava  prekretnicu u formiranju zajednice muslimana koja se temelji na požrtvovanosti, bratskoj ljubavi i solidarnosti.

U historijskom pogledu Hidžra označava seobu Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu koja se dogodila 622. godine po Isau a.s.

Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.

Bez razumijevanja Hidžre nemoguće je bar načelno razumijeti fenomenologiju širenja islama u vremenu i prostoru. Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda a.s. iz Meke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila vezana uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože.

Hidžra je bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da nije dovoljno da se muslimani protiv obespravljenosti bore samo pomoću pobožnosti.

Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islamskih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Meki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.

Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara.

Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur’anu, a također veliki broj hadisa Božijega Poslanika a.s,  odnosi se, kako na sami događaj, tako i na poruke koju su proistekle iz Hidžre.

U hadisu se navodi: ”Najbolja hidžra je da napustiš i zaobiđeš ono što mrzi i prezire tvoj Gospodar…” (Bilježi Ahmed, 2/160). Hidžra je bijeg savjesti i srca od lažnih božanstava, otuđenja svake vrste, od zla i grijeha. Udaljavanje od idola vremena (moći, novca, pokazivanja itd.), napuštanje laži i neetičnog načina života, samooslobađanje od svih privida slobode paradoksalno nametnutih našim navikama kroz iskustvo raskida s njima – to su duhovni zahtjevi hidžre.

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice nova hidžretska godina nastupa večeras sa akšam -namazom.