Na području Zeničko-dobojskog kantona u Federaciji BiH /FBiH/ u prvoj polovini godine registrovana su 34 lica oboljela od bruceloze, što je više nego u tri prethodne godine ukupno, podaci su Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica.

Istovremeno je, sprovođenjem dijagnostičkih analiza, bruceloza registrovana kod 54 oboljele životinje i to kod 34 ovce, šest koza, 14 bikova – junadi, sa tendencijom rasta.

Iz zeničkog Instituta upozoravaju da ove brojke ne moraju biti konačne jer dio uzoraka za pregled na brucelozu završi i u drugim veterinarskim zavodima i privatnim laboratorijama.

Navodeći da je bruceloza najčešće registrovana zoonoza, bolest od koje obolijevaju i ljudi i životinje u FBiH, iz Instituta ističu da je povećanje broja oboljelih alarm za stručnjake, epidemiologe, veterinare, ali i za cijelu zajednicu.

Bruceloza je zarazna bolest iz grupe zoonoza koju uzrokuju bakterije koje se prvenstveno prenose među životinjama sa kojih prelaze na ljude direktnim kontaktom sa bolesnim životinjama ili indirektno konzumacijom namirnica dobijenim od oboljelih životinja koje u procesu proizvodnje nisu dovoljno termički obrađene.

Bruceloza je prisutna dugi niz godina u cijeloj BiH, u većem ili manjem obimu, zbog čega se može govoriti o prisustvu endemskog žarišta koje ima velik javnozdravstveni značaj.

Najveći broj oboljelih na području BiH, FBiH, a i Zeničko-dobojskog kantona je bio 2018. godine, kad je proglašena i epidemija i samo u tom kantonu je zabilježeno 217 prijavljenih slučajeva, a 778 u FBiH.

Prema podacima Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica, bruceloza je prisutna u svim dobnim grupama, ali je najveći broj oboljelih u dobi od 25 do 49 godina i među ljudima koji su profesionalno izloženi kontaktu sa životinjama.

Stručnjaci upozoravaju da broj oboljelih u ostalim dobnim grupama sugeriše da je značajan i put infekcije putem konzumacije proizvoda od nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda, što govori o potrebi pojačanog inspekcijskog nadzora i pojačanoj kontroli nad namirnicama animalnog porijekla.

Kako bi zaraza bila suzbijena apeluje se da vlasnici životinja vode računa o primjeni potrebnih mjera, ali i na pojačan angažman institucija koje su zadužene za nabavku vakcina i laboratorijske pretrage. 

Na području Zeničko-dobojskog kantona u Federaciji BiH /FBiH/ u prvoj polovini godine registrovana su 34 lica oboljela od bruceloze, što je više nego u tri prethodne godine ukupno, podaci su Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica.

Istovremeno je, sprovođenjem dijagnostičkih analiza, bruceloza registrovana kod 54 oboljele životinje i to kod 34 ovce, šest koza, 14 bikova – junadi, sa tendencijom rasta.

Iz zeničkog Instituta upozoravaju da ove brojke ne moraju biti konačne jer dio uzoraka za pregled na brucelozu završi i u drugim veterinarskim zavodima i privatnim laboratorijama.

Navodeći da je bruceloza najčešće registrovana zoonoza, bolest od koje obolijevaju i ljudi i životinje u FBiH, iz Instituta ističu da je povećanje broja oboljelih alarm za stručnjake, epidemiologe, veterinare, ali i za cijelu zajednicu.

Bruceloza je zarazna bolest iz grupe zoonoza koju uzrokuju bakterije koje se prvenstveno prenose među životinjama sa kojih prelaze na ljude direktnim kontaktom sa bolesnim životinjama ili indirektno konzumacijom namirnica dobijenim od oboljelih životinja koje u procesu proizvodnje nisu dovoljno termički obrađene.

Bruceloza je prisutna dugi niz godina u cijeloj BiH, u većem ili manjem obimu, zbog čega se može govoriti o prisustvu endemskog žarišta koje ima velik javnozdravstveni značaj.

Najveći broj oboljelih na području BiH, FBiH, a i Zeničko-dobojskog kantona je bio 2018. godine, kad je proglašena i epidemija i samo u tom kantonu je zabilježeno 217 prijavljenih slučajeva, a 778 u FBiH.

Prema podacima Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica, bruceloza je prisutna u svim dobnim grupama, ali je najveći broj oboljelih u dobi od 25 do 49 godina i među ljudima koji su profesionalno izloženi kontaktu sa životinjama.

Stručnjaci upozoravaju da broj oboljelih u ostalim dobnim grupama sugeriše da je značajan i put infekcije putem konzumacije proizvoda od nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda, što govori o potrebi pojačanog inspekcijskog nadzora i pojačanoj kontroli nad namirnicama animalnog porijekla.

Kako bi zaraza bila suzbijena apeluje se da vlasnici životinja vode računa o primjeni potrebnih mjera, ali i na pojačan angažman institucija koje su zadužene za nabavku vakcina i laboratorijske pretrage.