Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za period 2019. – 2022. godina, a prema kojoj sektor proizvodnje i prerade mlijeka još održava stabilnost uprkos poremećajima na tržištu nastalim usljed pandemije Kovida-19 i smanjenja proizvodnje i rasta cijena stočne hrane.

U BiH je u prošloj godini ukupno proizvedeno 621,33 miliona litara sirovog mlijeka, od čega kravljeg 601,2 miliona litara, ovčijeg 12,9 miliona litara i kozjeg 7,23 miliona litara. Prošlogodišnja proizvodnja sirovog mlijeka je zabilježila povećanje od 3 odsto u poređenju s prethodnim godinama.  

Mljekare od domaćih proizvođača otkupljuju prosječno do 40 odsto proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. U prošloj godini mljekarama je isporučeno više od 250 hiljadaa tona, i to po prosječnoj cijeni od 0,70 KM po litri, što je više za 10 feninga u odnosu na prethodne tri godine. Istovremeno su inputi za proizvodnju bili u stalnom porastu, počevši od 2019. godine, a 2022. je zabilježen rast između 40 i 60 odsto.

U BiH posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 miliona litara, a njihova iskorištenost je oko 60 odsto. Mlijeko i mliječne proizvode na evropsko tržište plasira 11 mljekara iz BiH.

Proizvođači sirovog mlijeka korisnici su podsticajnih sredstava. Tokom 2022. godine isplaćen je 81 milion KM po osnovi premije za mlijeko, odnosno 8 miliona ili 11 procenata više nego godinu ranije.

Najznačajnije povećanje potrošačkih cijena je izraženo tokom prošle godine, kada je za kilogram maslaca bilo potrebno izdvojiti u prosjeku oko 28 KM, tvrdokornog sira oko 17 KM, kilogram margarina oko 6 KM i litru mlijeka oko 2 KM.

Obim ukupne spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 337 miliona KM u prošloj godini, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66, a izvoza oko 34 odsto. Vrijednost ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 223,8 miliona KM i zabilježila je rast od 29 odsto u prošloj u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, iz BiH je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu 112,9 miliona KM, što predstavlja rast od 21 odsto. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza uticalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.

Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini iznosila je 50 odsto i u periodu od 2019. do 2022. godine smanjena je za 9 procenata.

Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH uvezeno je iz Evropske unije (rekordnih 203,34 miliona KM), što je povećanje za 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Iako bh. izvoz mlijeka na tržište Evropske unije bilježi kontinuirano povećanje i u prošloj godini je dostigao gotovo 26 miliona KM, Bosna i Hercegovina i dalje najviše izvozi na tržište CEFTA-e, gdje je u prošloj godini izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 86,68 miliona KM, što je povećanje za 28 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za period 2019. – 2022. godina, a prema kojoj sektor proizvodnje i prerade mlijeka još održava stabilnost uprkos poremećajima na tržištu nastalim usljed pandemije Kovida-19 i smanjenja proizvodnje i rasta cijena stočne hrane.

U BiH je u prošloj godini ukupno proizvedeno 621,33 miliona litara sirovog mlijeka, od čega kravljeg 601,2 miliona litara, ovčijeg 12,9 miliona litara i kozjeg 7,23 miliona litara. Prošlogodišnja proizvodnja sirovog mlijeka je zabilježila povećanje od 3 odsto u poređenju s prethodnim godinama.  

Mljekare od domaćih proizvođača otkupljuju prosječno do 40 odsto proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. U prošloj godini mljekarama je isporučeno više od 250 hiljadaa tona, i to po prosječnoj cijeni od 0,70 KM po litri, što je više za 10 feninga u odnosu na prethodne tri godine. Istovremeno su inputi za proizvodnju bili u stalnom porastu, počevši od 2019. godine, a 2022. je zabilježen rast između 40 i 60 odsto.

U BiH posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 miliona litara, a njihova iskorištenost je oko 60 odsto. Mlijeko i mliječne proizvode na evropsko tržište plasira 11 mljekara iz BiH.

Proizvođači sirovog mlijeka korisnici su podsticajnih sredstava. Tokom 2022. godine isplaćen je 81 milion KM po osnovi premije za mlijeko, odnosno 8 miliona ili 11 procenata više nego godinu ranije.

Najznačajnije povećanje potrošačkih cijena je izraženo tokom prošle godine, kada je za kilogram maslaca bilo potrebno izdvojiti u prosjeku oko 28 KM, tvrdokornog sira oko 17 KM, kilogram margarina oko 6 KM i litru mlijeka oko 2 KM.

Obim ukupne spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 337 miliona KM u prošloj godini, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66, a izvoza oko 34 odsto. Vrijednost ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 223,8 miliona KM i zabilježila je rast od 29 odsto u prošloj u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, iz BiH je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu 112,9 miliona KM, što predstavlja rast od 21 odsto. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza uticalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.

Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini iznosila je 50 odsto i u periodu od 2019. do 2022. godine smanjena je za 9 procenata.

Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH uvezeno je iz Evropske unije (rekordnih 203,34 miliona KM), što je povećanje za 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Iako bh. izvoz mlijeka na tržište Evropske unije bilježi kontinuirano povećanje i u prošloj godini je dostigao gotovo 26 miliona KM, Bosna i Hercegovina i dalje najviše izvozi na tržište CEFTA-e, gdje je u prošloj godini izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 86,68 miliona KM, što je povećanje za 28 odsto u odnosu na prethodnu godinu.