Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je u srijedu, 21. juna, zakonski prijedlog koji će djeci rođenoj nakon silovanja u ratu devedesetih godina prošlog stoljeća omogućiti status civilnih žrtava rata.

Radi se o prijedlogu zakona o civilnim žrtvama rata tog bh. entiteta koji je, kako tvrde iz Vlade, korak ka društvu bez predrasuda i stigmi.

“Ovaj zakon je jedinstven jer prvi put uvodi u pravo djecu rođenu iz čina ratnog seksualnog nasilja, što konačno znači i institucionalni prekid tišine te šalje poruku da nisu sami u društvu”, kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH, novinarima u Sarajevu.

Delić je, također, naveo kako bi ovaj zakon donijeti i bolji položaj osobama koje su preživjele ratno silovanje.

Prijedlog zakona o civilnim žrtvama upućen je u parlamentarnu proceduru, a kako bi stupio na snagu potrebno je da ga odobre oba doma entitetskog Parlamenta.

U BiH nema podataka o broju djece koja su rođena nakon ratnog silovanja.

U bh. entitetima Republici Srpskoj i Federaciji BiH, odnosno deset kantona u FBiH, trenutno, nemaju status civilnih žrtava rata.

Vlada Brčko Distrikta je u julu 2022. napravila prekretnicu usvajanjem zakona koji osobama rođenim zbog seksualnog nasilja u konfliktu daje puni pravni status civilne žrtve rata.

BiH nema državni zakon za podršku žrtvama rata, među kojima su i one koje su pretrpjele seksualno nasilje.

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, osobe koje su žrtve ratnog silovanja trenutno su obuhvaćene Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, od 2018. godine na snazi je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture.

U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, procjenjuje se da je silovano između 20.000 i 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je u srijedu, 21. juna, zakonski prijedlog koji će djeci rođenoj nakon silovanja u ratu devedesetih godina prošlog stoljeća omogućiti status civilnih žrtava rata.

Radi se o prijedlogu zakona o civilnim žrtvama rata tog bh. entiteta koji je, kako tvrde iz Vlade, korak ka društvu bez predrasuda i stigmi.

“Ovaj zakon je jedinstven jer prvi put uvodi u pravo djecu rođenu iz čina ratnog seksualnog nasilja, što konačno znači i institucionalni prekid tišine te šalje poruku da nisu sami u društvu”, kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH, novinarima u Sarajevu.

Delić je, također, naveo kako bi ovaj zakon donijeti i bolji položaj osobama koje su preživjele ratno silovanje.

Prijedlog zakona o civilnim žrtvama upućen je u parlamentarnu proceduru, a kako bi stupio na snagu potrebno je da ga odobre oba doma entitetskog Parlamenta.

U BiH nema podataka o broju djece koja su rođena nakon ratnog silovanja.

U bh. entitetima Republici Srpskoj i Federaciji BiH, odnosno deset kantona u FBiH, trenutno, nemaju status civilnih žrtava rata.

Vlada Brčko Distrikta je u julu 2022. napravila prekretnicu usvajanjem zakona koji osobama rođenim zbog seksualnog nasilja u konfliktu daje puni pravni status civilne žrtve rata.

BiH nema državni zakon za podršku žrtvama rata, među kojima su i one koje su pretrpjele seksualno nasilje.

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, osobe koje su žrtve ratnog silovanja trenutno su obuhvaćene Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, od 2018. godine na snazi je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture.

U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, procjenjuje se da je silovano između 20.000 i 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.