Bosna i Hercegovina je na današnji dan, 02. juna 1993. godine , primljena u članstvo UNESCO-a (Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih Nacija).
UNESCO je osnovan 1946. godine, osnovni cilj organizacije je da doprinese miru i sigurnosti kroz podržavanje kolaboracije među nacijama kroz obrazovanje, nauku i kulturu kao metod pospješivanja univerzalnog poštovanja pravde, zakona, ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda.
Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO Listu svjetske baštine je upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih).
Most Mehmed-Paše Sokolovića
U skladu sa ovom konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske baštine sa izuzetnom univerzalnom vrijednošću.
Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, područje Starog mosta starog grada Mostara te stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici.
Stari most starog grada Mostara prvi je upisan na listu UNESCO-a i na njoj se nalazi od 2005. godine. Kako se navodi na web stranici UNESCO-a, u dolini rijeke Neretve, između brda Hum i podnožja planine Velež, prvobitno se smjestilo naselje, nastalo kao urbana struktura u 15. vijeku na ukrštanju vodnog i kopnenog puta.
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu na listu UNESCO-a upisan je dvije godine kasnije, odnosno 2007. godine. Sagrađen je u vremenu od 1571. do 1577. godine po želji i naredbi Mehmed-paše Sokolovića. Izgradnja ovog mosta povjerena je Mimar Sinanu, najvećem arhitektu tog vremena.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a, na sjednici koja je održana u Istanbulu 15. jula 2016, donio je odluku o upisu stećaka na Listu svjetske baštine.
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni kameni spomenici vezani za cijelo područje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Dobra iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze na tentativnoj listi
Dobra iz BiH koja se nalaze na tentativnoj listi su prirodno-graditeljska cjelina Jajca, Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti – trajno otvoreni grad, historijsko urbano područje Počitelj, prirodno i urbano područje Blagaj, prirodno i historijsko područje Blidinje, prirodno i historijsko područje Stolac, pećina Vjetrenica, prašuma Peručica te Jevrejsko groblje u Sarajevu.
Kada je riječ o nematerijalnoj baštini, na Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva nalazi se zmijanjski vez i konjičko drvorezbarstvo.
U 2017. godini su u UNESCO-ov Međunarodni registar Pamćenje svijeta upisana i dva dobra dokumentarne baštine – Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove Biblioteke.
Sarajevska Hagada predstavlja izuzetan primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti. To je rukopis napisan na pergamentu, sa nizom vrhunskih ilustracija i spada među najpoznatije i najljepše hebrejske iluminirane rukopise iz srednjeg vijeka u svijetu.
Sarajevska Hagada je nastala sredinom 14. vijeka, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španije. 1894. godine, Hagadu je kupio Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, od tadašnjeg vlasnika, porodice Koen. Hagada je 2003. godine proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10 561 unikatnih rukopisa, koji su sastavni dio oko 20 000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orjentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka. Najstariji sačuvani rukopis iz ove kolekcije datira iz 1105. godine.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
