Više od polovice svjetske populacije imat će prekomjernu tjelesnu težinu do 2035., upozorava Atlas Svjetske federacije za debljinu.

Prema podacima iz 2020., oko 2,6 milijarde ljudi (38 posto) imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili je bilo pretilo, a očekuje se da će u sljedećih 12 godina ta brojka narasti na 4 milijarde (51 posto) ako se ne provedu ozbiljne akcije.

Očekuje se da će samo pretilost tokom ovog razdoblja porasti s 14 posto na 24 posto, prema novoj analizi Svjetske federacije za debljinu.

Što znači da će svaka četvrta osoba (2 milijarde) imati povećani rizik od raka, bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Izvještaj, između ostalog, za poražavajuće podatke okrivljuje lockdown tokom pandemije, budući da je kretanje izvan kuće bilo ograničeno, a i poticalo izležavanje. Nažalost, posljedice bi moglo biti teško poništiti.

Očekuje se da će rastuće stope pretilosti biti najveće među djecom, i to da će broj pretilih dječaka narasti s 10 posto na 20 posto dječaka, a djevojčica s 8 posto na 18 posto.

Očekuje se da će povećanje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti imati znatan ekonomski učinak, s 1,89 bilionaeura u 2020. godini na 3,86 biliiona eura 2035. godine.

To uključuje zdravstvene troškove liječenja pretilosti i njezinih posljedica te utjecaj visokog indeksa tjelesne mase (ITM/BMI) na ekonomsku produktivnost, uključujući bolovanje, smanjenu produktivnost na poslu i prijevremeno penzionisanje ili smrt.

Procjenjuje se da će prekomjerna tjelesna težina i pretilosti uzrokovati globalni ekonomski pad od oko 2,9 posto godišnje do 2035. Za usporedbu, Covid-19 je uzrokovao pad svjetske ekonomije za 3 posto tokom 2020., najgore godine u pandemiji.

Atlas Svjetske federacije za debljinu, nevladina organizacija koja svoje izvještaje podnosi i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i UN-u, ispitala je trenutne stope pretilosti i trendove u 180 različitih zemalja kako bi došla do svojih novih projiciranih brojki.

Zemlje s najvišom stopom pretilosti obično se grupiraju u južnom Pacifiku, s Kiribatima i Tongom koji su vodeći u svijetu po projiciranim stopama pretilosti za 2035. sa 67 posto, a slijede ih Samoa sa 66 posto, Francuska Polinezija sa 65 posto i Mikronezija sa 64 posto.

Najniže predviđene stope pretilosti nalaze se u Aziji, s Vijetnamom od 7 posto, a slijede Japan s 8 posto, Singapur s 9 posto te Indija i Bangladeš s 11 posto.

Svjetska federacija za debljinu smatra da je uz pandemiju i jedan od uzroka rastuća popularnost jeftine, visoko prerađene zapadnjačke hrane.

Također su krivi takozvani obesogeni ili hemijski zagađivači poput bisfenola A (BPA) koji djeluju kao endokrini disruptori i nalaze se u plastici, ambalaži za hranu, kućanskom namještaju, bojama, kozmetici itd. Stvari se samo pogoršavaju kada se pojave pretilost i loša prehrana, stoji u izvještaju.

Godine 2020. Svjetska federacija za debljinu u dogovoru s članovima razvila je okvir ROOTS koji postavlja integrirani, pravedan, sveobuhvatan pristup usmjeren na to da svaka osoba riješi problem pretilosti.

Okvir se temelji na pet ključnih stupova koji obuhvaćaju prepoznavanje pretilosti kao bolesti i pokretača, pojačano praćenje i nadzor, prevenciju pretilost tokom cijelog života, poboljšanog zdravstvenih usluga i tretmana za osobe koje žive s pretilošću te sistemski pristup rješavanju.

Više od polovice svjetske populacije imat će prekomjernu tjelesnu težinu do 2035., upozorava Atlas Svjetske federacije za debljinu.

Prema podacima iz 2020., oko 2,6 milijarde ljudi (38 posto) imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili je bilo pretilo, a očekuje se da će u sljedećih 12 godina ta brojka narasti na 4 milijarde (51 posto) ako se ne provedu ozbiljne akcije.

Očekuje se da će samo pretilost tokom ovog razdoblja porasti s 14 posto na 24 posto, prema novoj analizi Svjetske federacije za debljinu.

Što znači da će svaka četvrta osoba (2 milijarde) imati povećani rizik od raka, bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Izvještaj, između ostalog, za poražavajuće podatke okrivljuje lockdown tokom pandemije, budući da je kretanje izvan kuće bilo ograničeno, a i poticalo izležavanje. Nažalost, posljedice bi moglo biti teško poništiti.

Očekuje se da će rastuće stope pretilosti biti najveće među djecom, i to da će broj pretilih dječaka narasti s 10 posto na 20 posto dječaka, a djevojčica s 8 posto na 18 posto.

Očekuje se da će povećanje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti imati znatan ekonomski učinak, s 1,89 bilionaeura u 2020. godini na 3,86 biliiona eura 2035. godine.

To uključuje zdravstvene troškove liječenja pretilosti i njezinih posljedica te utjecaj visokog indeksa tjelesne mase (ITM/BMI) na ekonomsku produktivnost, uključujući bolovanje, smanjenu produktivnost na poslu i prijevremeno penzionisanje ili smrt.

Procjenjuje se da će prekomjerna tjelesna težina i pretilosti uzrokovati globalni ekonomski pad od oko 2,9 posto godišnje do 2035. Za usporedbu, Covid-19 je uzrokovao pad svjetske ekonomije za 3 posto tokom 2020., najgore godine u pandemiji.

Atlas Svjetske federacije za debljinu, nevladina organizacija koja svoje izvještaje podnosi i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i UN-u, ispitala je trenutne stope pretilosti i trendove u 180 različitih zemalja kako bi došla do svojih novih projiciranih brojki.

Zemlje s najvišom stopom pretilosti obično se grupiraju u južnom Pacifiku, s Kiribatima i Tongom koji su vodeći u svijetu po projiciranim stopama pretilosti za 2035. sa 67 posto, a slijede ih Samoa sa 66 posto, Francuska Polinezija sa 65 posto i Mikronezija sa 64 posto.

Najniže predviđene stope pretilosti nalaze se u Aziji, s Vijetnamom od 7 posto, a slijede Japan s 8 posto, Singapur s 9 posto te Indija i Bangladeš s 11 posto.

Svjetska federacija za debljinu smatra da je uz pandemiju i jedan od uzroka rastuća popularnost jeftine, visoko prerađene zapadnjačke hrane.

Također su krivi takozvani obesogeni ili hemijski zagađivači poput bisfenola A (BPA) koji djeluju kao endokrini disruptori i nalaze se u plastici, ambalaži za hranu, kućanskom namještaju, bojama, kozmetici itd. Stvari se samo pogoršavaju kada se pojave pretilost i loša prehrana, stoji u izvještaju.

Godine 2020. Svjetska federacija za debljinu u dogovoru s članovima razvila je okvir ROOTS koji postavlja integrirani, pravedan, sveobuhvatan pristup usmjeren na to da svaka osoba riješi problem pretilosti.

Okvir se temelji na pet ključnih stupova koji obuhvaćaju prepoznavanje pretilosti kao bolesti i pokretača, pojačano praćenje i nadzor, prevenciju pretilost tokom cijelog života, poboljšanog zdravstvenih usluga i tretmana za osobe koje žive s pretilošću te sistemski pristup rješavanju.