Turska ide u drugi krug izbora nakon što je aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan na glasanju u nedjelju ostvario bolji rezultat od očekivanog i ima značajnu prednost nad svojim suparnikom, ali nedovoljnu za potrebnu većinu, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.
Ni Erdogan ni kandidat opozicije Kemal Kilicdaroglu nisu dobili 50 posto glasova i ponovo će se takmičiti u izbornoj trci 28. maja.
Nakon prebrojanih 97 posto listića, Erdogan vodi s 49,39 posto, a Kilicdaroglu ima 44,92 posto, objavila je državna novinska agencija Anadolija. Državna izborna komisija je objavila kako je za Erdogana glasalo 49,49 posto birača nakon prebrojanih 91,93 posto listića.
Treći, nacionalistički kandidat Sinan Ogan osvojio je 5,3 posto glasova i mogao bi odlučiti o pobjedniku, ovisno o tome koga podrži u drugom krugu.
Parlamentarni izbori
Kilicdaroglu, koji je najavio kako će na kraju pobijediti, pozvao je svoje pristalice da budu strpljivi i optužio Erdoganovu stranku da se upliće u prebrojavanje glasova i da manipulira objavom rezultata.
Erdogan, koji je dobio više glasova u odnosu na predizborne ankete, djelovao je samopouzdan i borben kada se obratio svojim pristalicama.
“Imamo 2,6 miliona glasova više od najbližeg suparnika. Očekujemo da će se to još povećati kada rezultati budu službeni”, rekao je aktuelni lider.
Na izborima za parlament koji su se održavali paralelno s predsjedničkima, Narodni savez koji čini Erdoganova stranka AKP, nacionalistički MHP i drugi ostvario je bolji rezultat od očekivanog i na dobrom je putu da ima većinu. Nakon prebrojanih 93 posto listića, očekuje se da će imati 324 od 600 mandata.
Kilicdarogluova Nacionalna alijansa od šest opozicionih stranaka, uključujući sekularnu Republikansku narodnu stranku (CHP) koju je osnovao Ataturk, osvaja 211 mandat. Radnički i slobodarski savez, predvođen prokurdskom Zeleno-lijevom strankom, imat će 65 mjesta u parlamentu, pokazuju trenutni podaci.
Početna prednost Erdogana
Prvi nedjeljni rezultati na predsjedničkim izborima doveli su Erdogana u veliko vodstvo, ali kako se prebrojavanje nastavljalo, njegova se prednost očekivano smanjivala. Drugi krug izbora 28. maja je gotovo izvjestan i izborna presuda o dva desetljeća dugoj Erdoganovoj vladavini odgađa se za dvije sedmice.
Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu blagu prednost, a dvije ankete u petak čak su pokazale da je iznad praga od 50 posto. Međutim, većina je bila najavila tijesnu utrku.
Predsjednički izbori odlučit će ne samo ko vodi Tursku, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njena ekonomija usred duboke krize troškova života i oblik njene vanjske politike.
Izbori, koji su i parlamentarni, pažljivo se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi.
Eventualni poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerovatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge evropske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.
Globalni igrač
Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću evropsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i aerodroma te izgradio vojnu industriju.
Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, ostavila ga je žrtvom bijesa birača. Spor odgovor njegove Vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače, prenose agencije.
Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokratije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su, kako tvrdi, izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
